mjerne jedinice

mjerne jedinice, odabrane, dogovorene i objavljene poznate vrijednosti mjernih (fizikalnih) veličina s kojima se pri mjerenju uspoređuju sve druge vrijednosti istovrsnih veličina kako bi se omjer tih dviju vrijednosti izrazio kao broj. Vrijednosti, nazivi, znakovi i uporaba mjernih jedinica danas su određeni međunarodnim dogovorima, na kojima se temelje norme i mjeriteljski zakoni pojedinih zemalja. Mjerne se jedinice opisuju definicijom, nazivom i znakom.

Osnovne mjerne jedinice

Osnovne mjerne jedinice, posebno su definirane mjerne jedinice s pomoću kojih se izvode ostale (izvedene) mjerne jedinice nekoga mjernog sustava. U Međunarodnom sustavu jedinica (SI) neke su osnovne mjerne jedinice bile definirane utjelovljenim pramjerama (npr. kilogram), neke postupcima ostvarenja (npr. metar, sekunda), a ostale su se izvodile iz drugih, već definiranih jedinica. SI je redefiniran 2019. kako bi se sve mjerne jedinice temeljile na prirodnim konstantama. Kilogram je definiran s pomoću Planckove konstante, amper s pomoću elementarnoga električnog naboja, kelvin s pomoću Boltzmannove konstante i mol s pomoću Avogadrove konstante.

Nazivi mjernih jedinica

Nazivi mjernih jedinica, većinom su odabrani prema prezimenima znamenitih znanstvenika, neki prema grčkim, latinskim i arapskim nazivima, a samo je nekoliko mjernih jedinica zadržalo tradicijski naziv. Znakovi mjernih jedinica većinom su početno slovo ili početna slova njihovih naziva, a samo je nekoliko tradicijskih znakova (podignuti kružići, podignute crtice i dr.), npr. amper (znak A), njutn (N), tesla (T), vat (W), veber (Wb), volt (V), litra (L ili l), luks (lx), metar (m), (vremenska) sekunda (s), (kutni) stupanj (°), Celzijev stupanj (°C) i dr. Nazive i znakove imaju samo osnovne jedinice SI-ja te ograničen broj izvedenih jedinica SI-ja i iznimno dopuštenih jedinica izvan SI-ja. Većina izvedenih jedinica nema posebne nazive i znakove, nego se nazivaju i označavaju prema jedinicama od kojih su sastavljene, npr. jedinica brzine metar u sekundi (m/s), jedinica volumnog protoka kubni metar u sekundi (m³/s), jedinica energije kilovatsat (kWh) i dr.

Zakonite mjerne jedinice

Zakonite mjerne jedinice, mjerne jedinice propisane zakonima ili kojim drugim zakonskim dokumentima. Zbog osobite važnosti mjerenja u organiziranome ljudskom društvu, već su prve države propisivale mjerne jedinice, a njihove su se pramjere izlagale na javnim mjestima. Danas je u većini zemalja, na temelju međunarodnih dogovora i normi, zakonito samo pet skupina mjernih jedinica: jedinice SI-ja, decimalne jedinice od jedinica SI-ja, iznimno dopuštene jedinice izvan SI-ja, decimalne jedinice od nekih iznimno dopuštenih jedinica, te od svih njih složene mjerne jedinice. Samo se poneka mjerna jedinica izvan tih skupina iznimno dopušta za uporabu u posebnim područjima ili okolnostima (npr. u pomorskom i zračnome prometu i međunarodnoj trgovini). U zemljama engleskoga govornoga područja još su u uporabi tradicijske angloameričke jedinice.

Složene mjerne jedinice

Složene mjerne jedinice, jedinice sastavljene od jedinica različitih skupina. Tako je jedinica koja se rabi za izražavanje brzine vozila kilometar na sat (znak km/h) sastavljena od decimalne jedinice od metra i iznimno dopuštene jedinice sata.

Stare mjerne jedinice

Stare mjerne jedinice, pojedinačne jedinice ili njihove skupine koje su se rabile u različitim razdobljima, na različitim mjestima i u različite svrhe, pa se nalaze u povijesnim dokumentima, pisanoj i usmenoj književnosti, a utjelovljene su u starim mjerama, uporabnim predmetima, građevinama i sl. Mnoge su stare mjerne jedinice napuštene uvođenjem Metarskoga sustava u drugoj polovici XIX. st. (npr. hvat, lakat, palac, unča i dr.), te konačno uvođenjem Međunarodnoga sustava jedinica u drugoj polovici XX. st. (npr. atmosfera, kilopond, konjska snaga, mikron i dr.). (→ mjerenje; normizacija)

Osnovne mjerne jedinice

osnovna veličina	znak	osnovna mjerna jedinica	znak
duljina	l	metar	m
vrijeme	t	sekunda	s
masa	m	kilogram	kg
električna struja	I, i	amper	A
temperatura	T	kelvin	K
količina tvari	n	mol	mol
svjetlosna jakost	Is	kandela	cd

Izvedene mjerne jedinice koje imaju posebne nazive i znakove

veličina	izvedena jedinica	znak	izvedena jedinica izražena s pomoću osnovnih jedinica
ravninski kut	radijan	rad	rad = m/m
prostorni kut	steradijan	sr	sr = m²/m²
frekvencija	herc	Hz	Hz = s–1
sila	njutn	N	N = kg m s–2
tlak	paskal	Pa	Pa = kg m–1 s–2
energija, mehanički rad, toplina	džul	J	J = kg m² s–2
snaga	vat	W	W = kg m² s–3
električni naboj	kulon	C	C = A s
električni napon	volt	V	V = kg m² s–3
električni kapacitet	farad	F	F = kg–1 m–2 s4 A²
električni otpor	om	Ω	Ω = kg m² s–3 A–1
električna vodljivost	simens	S	S = kg–1 m–2 s³ A²
magnetski tok	veber	Wb	Wb = kg m² s–2 A–1
magnetska indukcija	tesla	T	T = kg s–2 A–1
induktivnost	henri	H	H = kg m² s–2 A–2
Celzijeva temperatura	Celzijev stupanj	C°	C° = K
svjetlosni tok	lumen	lm	lm = cd sr
osvjetljenje	luks	lx	lx = cd sr m–2
aktivnost radioaktivnog izvora	bekerel	Bq	Bq = s–1
apsorbirana doza	grej	Gy	Gy = m²s–2
ekvivalentna doza	sivert	Sv	Sv = m²s–2
katalitička aktivnost	katal	kat	kat = mol s–1

Iznimno dopuštene mjerne jedinice izvan SI-ja

veličina	jedinica	znak	jedinica izražena s pomoću jedinica SI-ja
vrijeme	minuta sat dan	min h d	1 min = 60 s 1h = 60 min = 3600 s 1 d = 24 h = 86 400 s
duljina	astronomska jedinica	au	1 au = 149 597 870 700 m
ravninski kut	stupanj kutna minuta kutna sekunda	° ′ ″	1° = (π/180) rad 1′ = (1/60)° = (π/10 800) rad 1″ = (1/60)′ = (π/648 000) rad
ploština	hektar	ha	1 ha = 104 m²
volumen	litra	L, l	1 l = 1 L = 1 dm³ = 10–3m³
masa	tona dalton	t Da	1 t = 10³ kg 1 Da = 1,660 539 066 60(50) · 10–27 kg
energija	elektronvolt	eV	1 eV = 1,602 176 634 · 10–19 J
razina	neper	Np
razina	bel	B
razina jakosti zvuka	decibel	dB