PREDGOVOR MREŽNOM IZDANJU HRVATSKE ENCIKLOPEDIJE
Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije profesionalno je uređivana enciklopedija besplatno dostupna i komunikacijski otvorena svojim čitateljima (korisnicima). Za razliku od otvorenih mrežnih enciklopedija, koje teže donijeti sve o svemu, u profesionalnim enciklopedijama nalazimo sređeno i usustavljeno znanje o onome što je najvažnije. Danas, kada se broj izvora znanja umnožio, količina informacija silno povećala, ali se njihova relevantnost i pouzdanost smanjila, profesionalne enciklopedije postale su neka vrsta vodiča koji sređuje i sistematizira ukupno znanje te čuva leksikografske standarde. One daju korpus relevantnog, usustavljenog i pouzdanog znanja koje je takvo jer ih rade vrhunski stručnjaci. No Hrvatska enciklopedija otvorena je za inicijative, prijedloge i doprinose svojih čitatelja (korisnika), koji mogu postati i njezini suradnici. Svaki je doprinos dobrodošao: u obliku komentara, prijedloga za poboljšanje ili ispravljanja netočnosti, ali i kao posve suradnička dopuna postojećih članaka ili iniciranje novih. Time je enciklopedija otvorena za komunikaciju s korisnicima i za njihove doprinose, a ispunjava svoju temeljnu zadaću – istinita, pouzdana, uravnotežena i razumljiva informacija o svemu relevantnom.
Mrežna Hrvatska enciklopedija temelji se na knjižnom (tiskanom) izdanju koje je objavljeno u 11 svezaka od 1999. do 2009. godine, glavni urednici kojega su bili Dalibor Brozović (1–3. svezak), August Kovačec (4–7. svezak) i Slaven Ravlić (8–11. svezak). U tom je izdanju na ukupno 9272 stranice velikog enciklopedijskog formata objavljeno 67 077 članaka (s ukupno 1 059 000 redaka), sa 17 000 crno-bijelih priloga i 504 stranice priloga u boji. Ta je enciklopedija rezultat rada 1070 autora, uglavnom vanjskih suradnika. Na pojedinim svescima surađivalo je 20 do 30 radnika Zavoda i 300 do 400 vanjskih suradnika. U tom je smislu Hrvatska enciklopedija izraz intelektualne sposobnosti naše sredine, prije svega njezine znanstvene zajednice, te povezanosti i integriranosti leksikografa u tu zajednicu. Ona nastavlja veliku enciklopedijsku tradiciju koju je institucionalizirao Leksikografski zavod, kakvu imaju velike europske zemlje i tek neke srednje i manje, a obilježile su je opće enciklopedije: od nedovršene Hrvatske enciklopedije (5 svezaka, 1941–45, glavni urednik Mate Ujević), Enciklopedije Leksikografskog zavoda (7 svezaka, 1955–64, glavni urednici Marko Kostrenčić, Miroslav Krleža i Miljenko Protega) do Opće enciklopedije (8 svezaka, 1977–82, glavni urednik Josip Šentija).
U današnjem globaliziranom svijetu, u kojem su narodi i zemlje uvučeni u jedan kozmopolis, prostor ujednačivanja i homogeniziranja ali i velikih razlika i sukoba, pitanje nacionalnoga kulturnog identiteta postalo je iznimno važno, a enciklopedije, univerzalno dostupne, nemaju samo informacijsku nego sve više identitetsku funkciju i namjenu. U Predgovoru 1. svesku Hrvatske enciklopedije (1999) HE je nazvana općom enciklopedijom s pojačanom nacionalnom sastavnicom. Opća je enciklopedija jer sažima i usustavljuje ukupno znanje, a nacionalna je ne samo po nazivu i jeziku kojim je napisana nego i po tome što potpunije i opsežnije od drugih svjetskih općih enciklopedija predočuje činjenice o Hrvatskoj, njezino naslijeđe i dostignuća, povijest i suvremenost, bez prešućivanja i iskrivljivanja ili predrasuda koje drugi mogu imati o njoj. Uz to, ni jedna druga enciklopedija ne može izraziti posebno stajalište Hrvatske prema svijetu koje proizlazi iz njezina geopolitičkog smještaja, kulture i ekonomsko-političkih interesa, a očituje se i u naizgled općim i neutralnim temama, jer čini dio njezina identiteta.
Pošto je 2009. završena knjižna enciklopedija u 11 svezaka, odlučeno je da se daljnji rad u okviru Hrvatske enciklopedije, kao temeljnog programa Leksikografskog zavoda, nastavi u obliku računalne baze iz koje bi za nekoliko godina moglo proizići mrežno izdanje enciklopedije te druga elektronička i multimedijska izdanja. Time bi rad na općoj zavodskoj enciklopediji dobio trajan i sustavan karakter. U jesen 2011. započeo je rad na projektu mrežnog izdanja revizijom abecedarija i pisanjem novih članaka, a u 2012. i ažuriranje i dopune tekstova u računalnoj bazi. Pokretanjem mrežnog izdanja Hrvatske enciklopedije ulazimo u novu fazu, u kojoj slijede i određene koncepcijske inovacije, prije svega u eksplicitnijem autorskom profiliranju dijela makropedijskih i preglednih članaka (potpisivanje članaka, izabrana literatura), ali i u drugim člancima (linkovi na besplatno dostupne značajne knjige i članke, npr. u bazi Hrčak, i sl.), te u ilustracijskom dijelu enciklopedije (videomaterijal i dr.).