struka(e): metrologija

mjerne jedinice, odabrane, dogovorene i objavljene poznate vrijednosti mjernih (fizikalnih) veličina s kojima se pri mjerenju uspoređuju sve druge vrijednosti istovrsnih veličina kako bi se njihov omjer izrazio kao broj. Vrijednosti, nazivi, znakovi i uporaba mjernih jedinica danas su određeni međunarodnim dogovorima, na kojima se temelje norme i mjeriteljski zakoni pojedinih zemalja. Mjerne jedinice opisuju se definicijom, nazivom i znakom.

Osnovne mjerne jedinice

Osnovne mjerne jedinice  posebno su definirane mjerne jedinice s pomoću kojih se izvode ostale (izvedene) mjerne jedinice nekoga mjernog sustava. U Međunarodnom sustavu jedinica (SI) neke su osnovne mjerne jedinice bile definirane utjelovljenim pramjerama (npr. kilogram), neke postupcima ostvarenja (npr. metar, sekunda), a ostale su se izvodile iz drugih, već definiranih jedinica. SI je redefiniran 2019. kako bi se sve mjerne jedinice temeljile na prirodnim konstantama. Kilogram je definiran s pomoću Planckove konstante, amper s pomoću elementarnoga električnog naboja, kelvin s pomoću Boltzmannove konstante i mol s pomoću Avogadrove konstante.

Nazivi mjernih jedinica

Nazivi mjernih jedinica  većinom su odabrani prema prezimenima znamenitih znanstvenika, neki prema grčkim, latinskim i arapskim nazivima, a samo je nekoliko mjernih jedinica zadržalo tradicijski naziv. Znakovi mjernih jedinica većinom su početno slovo ili početna slova njihovih naziva, a samo je nekoliko tradicijskih znakova (podignuti kružići, podignute crtice i dr.), npr. amper (znak A), njutn (N), tesla (T), vat (W), veber (Wb), volt (V), litra (L ili l), luks (lx), metar (m), (vremenska) sekunda (s), (kutni) stupanj (°), Celzijev stupanj (°C) i dr. Nazive i znakove imaju samo osnovne jedinice SI-ja te ograničen broj izvedenih jedinica SI-ja i iznimno dopuštenih jedinica izvan SI-ja. Većina izvedenih jedinica nema posebne nazive i znakove, nego se nazivaju i označavaju prema jedinicama od kojih su sastavljene, npr. jedinica brzine metar u sekundi (m/s), jedinica volumnog protoka kubni metar u sekundi (m³/s), jedinica energije kilovatsat (kWh) i dr.

Zakonite mjerne jedinice

Zakonite mjerne jedinice  mjerne su jedinice propisane zakonima ili kojim drugim zakonskim dokumentima. Zbog osobite važnosti mjerenja u organiziranome ljudskom društvu, već su prve države propisivale mjerne jedinice, a njihove su se pramjere izlagale na javnim mjestima. Danas je u većini zemalja, na temelju međunarodnih dogovora i normi, zakonito samo pet skupina mjernih jedinica: jedinice SI-ja, decimalne jedinice od jedinica SI-ja, iznimno dopuštene jedinice izvan SI-ja, decimalne jedinice od nekih iznimno dopuštenih jedinica, te od svih njih složene mjerne jedinice. Samo se poneka mjerna jedinica izvan tih skupina iznimno dopušta za uporabu u posebnim područjima ili okolnostima (npr. u pomorskom i zračnome prometu i međunarodnoj trgovini). U nekim zemljama engleskoga govornoga područja još su u uporabi tradicijske angloameričke jedinice.

Iznimno dopuštene mjerne jedinice izvan SI-ja

Zbog praktičnosti i široke primjene zadržan je manji broj mjernih jedinica izvan SI-ja, npr. dan, sat, minuta, stupanj, kutna minuta, kutna sekunda, a neke se iznimno dopuštene mjerne jedinice primjenjuju samo u nekim područjima, npr. astronomska jedinica (u astronomiji), atomska jedinica mase (u fizici i kemiji), elektronvolt (u fizici i kemiji).

Složene mjerne jedinice

Složene mjerne jedinice  jedinice su sastavljene od jedinica različitih skupina. Tako je jedinica koja se rabi za izražavanje brzine vozila kilometar na sat (znak km/h) sastavljena od decimalne jedinice od metra i iznimno dopuštene jedinice sata.

Stare mjerne jedinice

Stare mjerne jedinice  pojedinačne su jedinice ili njihove skupine koje su se rabile u različitim razdobljima, na različitim mjestima i u različite svrhe, pa se nalaze u povijesnim dokumentima, pisanoj i usmenoj književnosti, a utjelovljene su u starim mjerama, uporabnim predmetima, građevinama i sl. Mnoge su stare mjerne jedinice napuštene uvođenjem Metarskoga sustava u drugoj polovici XIX. st. (npr. hvat, lakat, palac, unca i dr.), te konačno uvođenjem Međunarodnoga sustava jedinica u drugoj polovici XX. st. (npr. atmosfera, kilopond, konjska snaga, mikron i dr.). (→ mjerenje; normizacija)

Osnovne mjerne jedinice

osnovna veličina znak osnovna mjerna jedinica znak
duljina l metar m
vrijeme t sekunda s
masa m kilogram kg
električna struja I, i amper A
temperatura T kelvin K
količina tvari n mol mol
svjetlosna jakost Is kandela cd

Izvedene mjerne jedinice koje imaju posebne nazive i znakove

veličina izvedena jedinica znak izvedena jedinica izražena s pomoću osnovnih jedinica
ravninski kut radijan rad rad = m/m
prostorni kut steradijan sr sr = m²/m²
frekvencija herc Hz Hz = s–1
sila njutn N N = kg m s–2
tlak

paskal

Pa Pa = kg m–1 s–2
energija,
mehanički rad,
toplina
džul J J = kg m² s–2
snaga vat W W = kg m² s–3
električni naboj kulon C C = A s
električni napon volt V V = kg m² s–3
električni kapacitet farad F F = kg–1 m–2 s4 A²
električni otpor om Ω Ω = kg m² s–3 A–1
električna vodljivost simens S S = kg–1 m–2 s³ A²
magnetski tok veber Wb Wb = kg m² s–2 A–1
magnetska indukcija tesla T T = kg s–2 A–1
induktivnost henri H H = kg m² s–2 A–2
Celzijeva temperatura Celzijev stupanj C° = K
svjetlosni tok lumen lm lm = cd sr
osvjetljenje luks lx lx = cd sr m–2
aktivnost radioaktivnog izvora bekerel Bq Bq = s–1
apsorbirana doza grej Gy Gy = m²s–2
ekvivalentna doza sivert Sv Sv = m²s–2
katalitička aktivnost katal kat kat = mol s–1

Iznimno dopuštene mjerne jedinice izvan SI-ja

veličina jedinica znak jedinica izražena s pomoću jedinica SI-ja
vrijeme minuta
sat
dan
min
h
d
1 min = 60 s
1h = 60 min = 3600 s
1 d = 24 h = 86 400 s
duljina astronomska jedinica au 1 au = 149 597 870 700 m
ravninski kut stupanj
kutna minuta
kutna sekunda
°

1° = (π/180) rad
1′ = (1/60)° = (π/10 800) rad
1″ = (1/60)′ = (π/648 000) rad
ploština hektar ha 1 ha = 104 m²
volumen

litra

L, l 1 l = 1 L = 1 dm³ = 10–3
masa tona
dalton
t
Da
1 t = 10³ kg
1 Da = 1,660 539 066 60(50) · 10–27 kg
energija elektronvolt eV 1 eV = 1,602 176 634 · 10–19 J
razina neper Np  
razina bel B  
razina jakosti zvuka decibel dB  
Citiranje:

mjerne jedinice. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 26.5.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/mjerne-jedinice>.