Bohr [bu:'əɹ], Niels, danski fizičar (Kopenhagen, 7. X. 1885 – Kopenhagen, 18. XI. 1962). Otac Aagea Nielsa Bohra. Doktorirao (1911) na Sveučilištu u Kopenhagenu. Profesor na sveučilištima u Cambridgeu, Manchesteru, Kopenhagenu i voditelj Instituta za teorijsku fiziku (od 1920). Ideju kvantizacije, koju su Max Planck i Albert Einstein uveli za elektromagnetsko zračenje (→ foton), Bohr je primijenio na Rutherfordov planetni model vodikova atoma (→ atom) i objašnjavajući izmjerene valne duljine u spektru atomskoga vodika i Balmerovu formulu oblikovao načelo korespondencije koje povezuje klasičnu fiziku i kvantnu fiziku. U tu svrhu postavio je hipotezu da se elektron može gibati oko atomske jezgre samo po onim kružnim putanjama za koje je kutna količina gibanja cjelobrojni višekratnik veličine h/2π, gdje je h Planckova konstanta. Na taj način dobio je fizikalnu sliku atoma koja se naziva Bohrov model atoma. U tom modelu elektron se može gibati oko jezgre samo po kružnim putanjama određenih polumjera: r1 = a, r2 = 4a, r3 = 9a, itd., ili općenito po putanjama polumjera rn = n²a, gdje je a = 0,53 · 10–10 m i n je cijeli broj. Energija vodikova atoma u stanju s polumjerom rn = n²a iznosi En = –13,6 eV. Vodikov atom emitira kvant elektromagnetskog zračenja, foton, kada elektron prelazi s neke više, n-te Bohrove putanje energije En, na neku nižu m-tu energije Em, i pritom emitira foton energije Enm = En – Em. Iako se poslije pokazalo da Bohrov model može objasniti samo spektar vodikova atoma, imao je golemu važnost u razvoju fizike kao prvi pokušaj da se ideja o kvantizaciji primijeni na atome. Bohr je također uveo model »kapljice tekućine« za atomsku jezgru, koji je bio važan za razumijevanje nuklearnih procesa. Bio je vrlo aktivan u zalaganjima za međunarodnu suradnju i očuvanje mira u svijetu. Za zasluge u istraživanju strukture atoma i objašnjenje zračenja iz atoma dobio je Nobelovu nagradu (1922). Bio je član Kraljevske danske akademije znanosti i umjetnosti (od 1917, predsjednik 1939–62), Nacionalne akademije znanosti SAD-a (od 1925), Royal Society (od 1926), Sovjetske, danas Ruske akademije znanosti (od 1929), njemačke Nacionalne akademije znanosti Leopoldina (od 1932), francuske Akademije znanosti (od 1937), Američke akademije umjetnosti i znanosti (od 1945), počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu (od 1958). Znatno je pomagao razvoju hrvatske teorijske fizike. Po njem su nazvani kemijski element bohrij, krater na Mjesecu (Bohr) i planetoid (3948 Bohr).
