Lyon [l·j], grad i riječna luka u srednjoj Francuskoj, na sastavu rijeka Saône i Rhône; upravno je središte departmana Rhône, metropole Lyona i regije Auvergne-Rhône-Alpes; 516 092 st., metropolitansko područje 2 310 315 st. (2017). Po veličini treći je grad Francuske (iza Pariza i Marseillea). Razvio se kao gospodarsko i kulturno središte na putu iz Sredozemlja u zapadnu Europu i alpske krajeve. U povijesnome središtu grada, uvrštenome 1998. na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine, mnogobrojni su arhitektonski spomenici iz različitih povijesnih razdoblja: antičko rimsko kazalište (I. st.), gotička katedrala Saint-Jean (XII–XV. st.), crkve Saint-Paul (XII–XIII. st., obnovljena 2002) i Saint-Bonaventure (XIV. st.), bazilika Notre-Dame de Fourvière (XIX. st.), Hôtel-Dieu (glavna gradska bolnica osnovana u XII. st., obnovljena potkraj XVIII. i početkom XIX. st.; najstarija bolnica u Francuskoj, danas hotel), gradska vijećnica (XVII. st.), zgrada Opere (XIX. st., obnovljena 1993). Lyon je značajno kulturno središte s tri sveučilišta (najstarije osnovano 1808) koja su 2007. ujedinjena u Université de Lyon, znanstvenoistraživačkim institutima, Gradskom knjižnicom (prema broju naslova i dokumenata najbogatija u Francuskoj iza Bibliothèque nationale de France), mnogobrojnim muzejima (Muzej lijepih umjetnosti, antropološki, kinematografije i dr.), kazalištima i festivalima (svjetlosti, filmski, glazbeni i dr.); ondje su braća Lumière konstruirala prvi kinematograf. Središte je gusto naseljena područja s razvijenom tekstilnom (od XVII. do XIX. st. europsko središte svilarstva), farmaceutskom, biotehnološkom, kozmetičkom i metalnom (kamioni i dr.) industrijom; rafinerija nafte, preradba kože, tiskarstvo. Sjedište je nekih važnijih međunarodnih organizacija (Interpol, Međunarodna agencija za istraživanje tumora, Euronews i dr.) i međunarodnih sajmova. Željezničko je i cestovno čvorište te vrlo živa luka na Rhôni; međunarodna zračna luka. Lyon je rodno mjesto rimskih careva Klaudija I. i Karakale te fizičara André-Mariea Ampèrea.
Na mjestu starijega keltskog naselja, na stjecištu Saône i Rhône, Rimljani su 43. pr. Kr. utemeljili koloniju Lugdunum, koja je uskoro (27. pr. Kr.) postala središte provincije Gallia Lugdunensis. Lugdunum je postao jedno od glavnih kulturnih središta Rimskoga Carstva, kao i jedna od glavnih rezidencija rimskih careva. U Lugdunumu je bila izgrađena prva kršćanska crkva u Galiji. U V. st. poharali su ga Huni, a 461. postao je jednom od prijestolnica Burgundije dok ga 534. nisu zauzeli Franci. Nakon podjele Franačkoga Carstva 843. dio je države Lotara I., potom Donje Burgundije pa Burgundskog (Arelatskoga) Kraljevstva, a s njim 1032. pripada Svetomu Rimskom Carstvu. Stvarno podčinjen mjesnim feudalcima – grofovima od Lyonnaisa i nadbiskupima, koji su se međusobno borili za prevlast – Lyon je u XIII. st. stekao stanovita municipalna prava, a 1312. za Filipa IV. Lijepoga dospio pod izravnu vlast francuskih kraljeva te je 1320. dobio status grada. Tijekom idućih stoljeća razvio se u važno trgovačko i novčarsko središte, a u XVI. st. razvila se svilarska industrija. Za vjerskih ratova u XVI. st. sukobljavali su se u njemu protestanti i katolici, a 1572. ondje su se ponovili krvavi obračuni Bartolomejske noći. Nakon opoziva Nanteskog edikta (1685) svilarstvo je znatno oslabilo, jer se velik broj tekstilaca iselio. U svibnju 1793. u Lyonu je izbila pobuna protiv jakobinske vlasti, uz federalističke zahtjeve. Nakon ugušenja pobune jakobinski su emisari (Joseph Fouché) proveli nemilosrdnu odmazdu (masovna pogubljenja i uništenje dijela grada). Ime Lyona promijenjeno je tada u Commune-Affranchie (Oslobođeni grad); tek nakon Termidorskoga prevrata 1794. grad je opet dobio staro ime. U drugoj polovici XIX. st. važno je željezničko i financijsko središte; tada se također širi i urbanistički preobražava. Za II. svjetskog rata bio je jedno od središta francuskoga pokreta otpora, postrojbe kojega su, uz pomoć američkih snaga, oslobodile grad u rujnu 1944. – U Lyonu su održana dva ekumenska koncila (1245. i 1274).
