Bartolomejska noć, naziv za pokolj hugenota (protestanata) izvršen u Parizu u noći uoči blagdana sv. Bartolomeja (23/24. VIII. 1572). Težeći jačanju kraljevske vlasti i svojega položaja, kraljica majka Katarina Medici odlučila je poduprijeti katoličku stranku protiv stranke hugenota. Bila je uznemirena jačanjem položaja Gasparda de Colignyja, vođe hugenota, koji je bio savjetnik njezinu sinu kralju Karlu IX., pa je naredila atentat na njega. Urota nije uspjela, a mnogobrojni vođe hugenota, koji su se okupili u Parizu povodom vjenčanja Katarinine kćeri Margarete Valois s Henrikom od Navare (kasnijim kraljem Henrikom IV.), zahtijevali su pokretanje istrage. Budući da bi istraga ugrozila njezin položaj, Katarina je nagovorila kralja da pobije hugenotske vođe. U masakru je stradalo oko 25 000 hugenota, među njima i Coligny. Nemiri su se iz Pariza proširili u provinciju, izazivajući novi val vjerskih ratova. Taj se pokolj naziva i »krvavi pariški pir«, jer se dogodio pet dana nakon vjenčanja kraljeve sestre.
