struka(e): politologija | fizika

spin (engl. spin: vrtnja).

1. U fizici, (znak s), kvantnomehaničko svojstvo subatomskih čestica i atomskih jezgara koje nema izravne analogije s klasičnim gibanjem, unutrašnji impuls vrtnje neovisan o orbitalnom gibanju, odnosno vlastita kutna količina gibanja. Spin subatomskih čestica poprima kvantizirane vrijednosti /2, gdje je ħ reducirana Planckova konstanta, h/2π, a n je mali cijeli broj (0, 1, 2, 3, 4). Za temeljne čestice tvari (leptone i kvarkove) kao i za nukleone i njihove antičestice n je jednak jedinici te je prema tomu njihov spin ħ/2. Spin fotona i ostalih prijenosnika temeljnih sila (W-bozona i Z-bozona te gluona) je ħ, spin gravitona je 2ħ, a mezona i Higgsove čestice 0.

Spin je otkriven na temelju Stern-Gerlachova eksperimenta u kojem je ispitivan utjecaj nehomogenoga magnetskoga polja na snop atoma (1921–22). Ako atomi imaju vlastiti magnetski moment, nehomogeno magnetsko polje djeluje na njih tako da otklanja snop od početnoga smjera. Opaženo je da se snop atoma srebra rastavlja na dva snopa simetrična s obzirom na upadni smjer, iako je u atomu srebra samo jedan elektron u vanjskoj ljusci. George Eugene Uhlenbeck i Samuel Abraham Goudsmit razjasnili su rezultate Stern-Gerlachova eksperimenta 1925. uvođenjem spina elektrona. Elektron djeluje kao mali magnet, njegov se spinski magnetski moment ili pribraja ili oduzima orbitalnome magnetskom momentu. Odatle razlika između magnetskih momenata identičnih atoma i razdvajanje snopa atoma srebra. Općenito, za dani spin s vektor impulsa vrtnje precesira oko smjera magnetskoga polja tako da su dopušteni samo oni smjerovi koji odgovaraju projekciji s 2l + 1 vrijednosti magnetskoga kvantnog broja, m = l, l – 1, …, –l. Ta se pojava naziva prostornom kvantizacijom. Spinski kvantni broj poprima samo cijele ili polucijele vrijednosti (npr. spinski kvantni broj elektrona može biti ms = – 1/2 ili ms = 1/2), a pripadajuće čestice zadovoljavaju Bose-Einsteinovu, odnosno Fermi-Diracovu statistiku i nazivaju se bozonima, odnosno fermionima.

U relativističkoj teoriji Paula Adriena Mauricea Diraca spin elektrona pojavljuje se kao posljedica geometrijskoga karaktera Diracovih valova. Rješenje Diracove jednadžbe stupčane su matrice s četiri retka, koje se nazivaju spinori, a odražavaju invarijantnost svojstva na transformacije Lorentzove grupe. Čestice određenog spina opisane su u relativističkoj kvantnoj teoriji poljima određenoga geometrijskoga karaktera. Tako su čestice sa spinom ħ/2 opisane spinornim poljima, čestice sa spinom 0 skalarnim, a čestice sa spinom ħ vektorskim poljima (općenito tenzorskim poljima za cjelobrojne spinove). Pritom operator kvadrata spina, S², ima vlastite svojstvene vrijednosti ~ħ²s (s + 1).

2. U politici, spin je tehnika kojom se koriste stručnjaci političkog marketinga (tzv. spin doktori) najčešće u političkim strankama i izvršnoj vlasti kako bi prema javnosti prilagodili (često iskrivili) informaciju u svoju korist. Najčešće ima pejorativno značenje. Pojam je preuzet iz športa (npr. kriket) u kojem bacač loptice nastoji posebnom tehnikom (spin) promijeniti njezin smjer kako bi zavarao protivnika. Spin se očituje različitim radnjama: odašiljanje u javnost određene informacije, a zatim njezino opovrgavanje čime se dobiva na vremenu bitnom za političko odlučivanje, legalno konstruiranje određene informacije kojom se šteti ugledu političkih suparnika u predizbornoj kampanji, selekcija činjenica u vlastitu korist, dvosmislenost u javnome nastupu, okolišanje u izjavama i dr.

Citiranje:

spin. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 12.12.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/spin>.