Dirac [diræ'k], Paul Adrien Maurice, engleski fizičar (Bristol, 8. VIII. 1902 – Tallahassee, Florida, 20. X. 1984). Diplomirao elektrotehniku (1921) na Sveučilištu u Bristolu i teorijsku fiziku (1923) na Sveučilištu u Cambridgeu, doktorirao (1926) na Sveučilištu u Cambridgeu. Kao poslijediplomski student otkrio 1926. zakone kvantne mehanike, u formulaciji koja se odlikovala općenitošću i logičkom jednostavnošću. Glavno je Diracovo znanstveno otkriće kvantna relativistička teorija elektrona, koju je razvio primjenom ideja Einsteinove teorije relativnosti na kvantnu mehaniku. U Diracovoj teoriji elektron je opisan s pomoću četiriju valnih funkcija koje su rješenja četiriju diferencijalnih jednadžbi (Diracove jednadžbe, 1928). Svako od tih stanja karakterizirano je projekcijom spina na jednu koordinatnu os (moguće su vrijednosti 1/2 i –1/2 u jedinicama Planckove konstante) i predznakom energije (Diracov elektron može imati pozitivnu ili negativnu energiju). Budući da se tada ništa nije znalo o elektronu negativne energije, Dirac je iznio ideju kako objasniti značenje elektrona negativne energije koji je proizlazio iz njegovih jednadžbi: manjak elektrona u jednom od stanja negativne energije odgovarao bi pozitivno nabijenoj čestici koja bi imala istu masu kao elektron. Tu je ideju pokusom potvrdio Carl David Anderson, koji je na fotografijama dobivenima s pomoću Wilsonove komore uočio tragove putanja čestica jednake mase kao što je i elektron, a pozitivnog električnog naboja. Ta je čestica nazvana antielektron ili pozitron. To je prva otkrivena čestica antimaterije. Važna su Diracova otkrića također kvantna teorija zračenja i Fermi-Diracova statistika. Za otkriće novih plodonosnih oblika atomske teorije 1933. dobio je Nobelovu nagradu za fiziku (s Erwinom Schrödingerom).
Djela: Počela kvantne mehanike (The Principles of Quantum Mechanics, 1930), Predavanja o kvantnoj mehanici (Lectures on Quantum Mechanics, 1966), Predavanja o kvantnoj teoriji polja (Lectures on Quantum Field Theory, 1966), Spinori u Hilbertovu prostoru (Spinors in Hilbert Space, 1974), Opća teorija relativnosti (General Theory of Relativity, 1975) i dr.
Bio je član Royal Society (od 1930), Nacionalne akademije znanosti SAD-a (od 1949), Američke akademije umjetnosti i znanosti (od 1950), njemačke Nacionalne akademije znanosti Leopoldina (od 1958) i francuske Akademije znanosti (od 1963). Po njem je nazvan planetoid (5997 Dirac).
Diracova delta-funkcija jednaka je nuli svuda osim u jednoj točki, a u toj je točki beskonačna.