Chadwick [čæ'dwik], James, engleski fizičar (Manchester, 20. X. 1891 – Cambridge, 23. VII. 1974). Diplomirao je 1913. na Sveučilištu u Manchesteru. Usavršavao se u nacionalnom mjeriteljskom institutu Physikalisch-Technische Bundesanstalt u Berlinu (1913–14), nakon izbijanja I. svjetskog rata interniran je u logor pokraj Berlina, a oslobođen je 1918. Doktorirao je 1921. na sveučilištu u Cambridgeu. Radio je u Cavendishovu laboratoriju u Cambridgeu (1923–35) te na sveučilištima u Liverpoolu (1935–48) i Cambridgeu (1948–58). Za II. svjetskoga rata radio na Projektu Manhattan.
U suradnji s Hansom Geigerom pokazao je (1913) da spektar beta-zračenja nije diskretan, kao što se mislilo, već da je kontinuiran. U suradnji s Ernestom Rutherfordom izvodio je pokuse transmutacije kemijskih elemenata bombardirajući različite mete (jezgre atoma) snopom alfa-čestica. Chadwick je shvatio (1932) da zračenje nastalo nakon bombardiranja jezgre berilija (9Be) ne može biti gama-zračenje, kako se vjerovalo, nego električki neutralna čestica neutron, približno jednake mase kao i proton.
Za otkriće i određenje mase neutrona, jedan od najvećih događaja u fizici atomske jezgre, dobio je 1935. Nobelovu nagradu za fiziku. Bio je član Royal Society od 1927. i Kraljevske nizozemske akademije umjetnosti i znanosti od 1946. Po njem je nazvan krater na Mjesecu (Chadwick).
