Proljetni salon

Proljetni salon, likovna manifestacija koja se održavala u Zagrebu 1916–28 (do 1919. Hrvatski proljetni salon). Okupljala je široki krug likovnih umjetnika pretežito mlađega naraštaja. Proljetni salon nije bio udruženje umjetnika već osnova na kojoj su se cijelo desetljeće okupljale snage za obnovu likovnoga izraza i jedina manifestacija koja je osiguravala izložbeni kontinuitet slikarstvu, kiparstvu i grafici između društava likovnih umjetnika Medulić (1908) i skupine Zemlja (1929). Unutar salona može se uočiti nekoliko faza; najsnažnije su ga obilježili ekspresionizam, koji je vrhunac dosegnuo oko 1921., potom konstruktivistička, odn. neoklasicistička struja sredine 1920-ih, koja je otvorila put kasnijem okupljanju umjetnika oko skupine Zemlja. Prva izložba Proljetnoga salona bila je priređena 1916. u Salonu Ulrich u Zagrebu, a na njoj su izlagali Lj. Babić, J. Miše, T. Krizman, Z. Šulentić te kipari H. Juhn i J. Turkalj; od 1919. snažan pečat izložbama dali su M. Uzelac, V. Gecan, M. Trepše i V. Varlaj.

Citiranje:
Proljetni salon. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 2. 12. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50628>.