Franci, zapadnogermansko pleme; najprije su sačinjavali savez malih germanskih plemena, među kojima su istaknutiji bili Brukteri, Kamavi, Kati, Katuariji, Ripuari, Salijci, Tenkteri, Ampsivariji, Uzipiji i dr. Franci su se oko godine 250. nastanili na ušću Rajne; ondje se poslije dijele na ripuarske (srednja Rajna) i salijske Franke (donja Rajna). Bilježi ih već Tabula Peutingeriana. U doba barbarskih provala Franci između 430. i 450. prodiru u sjevernu Galiju i ondje se nastanjuju. Jedni izvode to ime iz germanske riječi frank, »koplje«, a drugi od germanskog pridjeva sa značenjem »hitar«, slično islandskomu frakkr. Od polovice III. st. neuspješno su nastojali prijeći preko Rajne na teritorij Rimskoga Carstva. Tek su se 358. salijski Franci uspjeli naseliti u dijelovima današnje Belgije. Franci su postupno prihvaćali stečevine rimske civilizacije. Neki su franački prvaci postajali rimski federati i branili rimske granice, mnogi su ulazili u redove rimske vojske. Tijekom V. st. Franci su ovladali sjevernim dijelovima današnje Francuske. Franačka je s vremenom postala najjača od svih barbarskih država nastalih na nekadašnjim područjima Zapadnorimskoga Carstva. Najistaknutiji franački vođa bio je Klodvig (482–511), koji je proširio vlast na veći dio Galije. Iz nje je potisnuo Vizigote. Klodvig je bio arijanac, ali je poslije prešao na pravovjerno kršćanstvo. Slijedili su ga ubrzo praktički svi Franci, što je pospješilo njihovo ujedinjavanje u jedinstven narod. To im je priskrbilo i naklonost preostaloga galorimskoga stanovništva, jer su druga germanska plemena još dugo vremena ostala privržena arijanstvu. Klodvig je bio utemeljitelj dinastije Merovinga, nazvane po njegovu pretku Merovehu. Za vrijeme Klodvigovih nasljednika, Merovinzi su proširili vlast i istočno od Rajne. Merovinge je u polovici VIII. st. zamijenila na prijestolju dinastija Karolinga. Karoling Karlo I. Veliki okrunjen je 800. za rimskoga cara. U sljedećim stoljećima narod zapadnoga dijela franačke države (današnja Francuska) nastavio se nazivati Francima, iako se nekadašnji franački etnički element već stopio s ranije naseljenim stanovništvom; s razvojem francuskoga jezika nastala su i imena Francuske i Francuza. U Njemačkoj je franačko ime sačuvano u imenu Frankonije (Franken), vojvodstva što se protezalo od doline Rajne prema istoku, uz rijeku Majnu.
