Rajna (njem. Rhein [rạin], franc. Rhin, niz. Rijn; lat. Rhenus), rijeka u zapadnoj Europi, duga 1320 km. Nastaje u Švicarskoj kraj Reichenaua sutokom Prednje Rajne (Vorder-Rhein), koja izvire južno od prijelaza Oberalp, i Stražnje Rajne (Hinter-Rhein), koja izvire u Adulskome masivu (Rheinwaldhorn). Do Bodenskoga jezera teče prema sjeveru, odatle do Basela prema zapadu, a onda ponovno skreće prema sjeveru. Od Mainza se probija kroz Rajnsko škriljavo gorje, kraj Wesela skreće prema sjeverozapadu i zapadu (širina toka oko 730 m), račva se u mnoge rukave (glavni Waal i Lek te IJssel), utječe u Sjeverno more. Porječje obuhvaća 252 000 km². Najviši su joj vodostaji u gornjem toku (Švicarska i Gornjorajnska nizina) ljeti (otapanje snijega u Alpama), a najniži zimi. U srednjem i donjem toku najviši je vodostaj u proljeće, a najniži u jesen. Prosječni godišnji protok vode kraj Basela iznosi 1041 m³/s, kraj Emmericha 2173 m³/s. Rajna je najprometnija europska rijeka (promet na dijelu Rheinfelden–Emmerich dugom 713 km iznosio je 198,5 milijuna tona 2002) jer protječe kroz gusto naseljeno i ekonomski vrlo razvijeno područje zapadne Europe. Dolina srednjeg toka Rajne važno je vinogradarsko područje Njemačke. Korekcijom riječnoga toka i izgradnjom nasipa u prvoj polovici XIX. st. bila je otežana plovidba u gornjem toku, pa je Mannheim s Ludwigshafenom bio tada završna luka uzvodne plovidbe. Postupnom regulacijom omogućena je plovidba do Strasbourga, a daljnjom regulacijom i izgradnjom jednoga dijela kanala Alsace do Basela, odnosno Rheinfeldena (883 km od ušća). Uzvodni promet znatno je veći od nizvodnoga; u prometu prevladava prijevoz građevnoga materijala, ruda i metalnih proizvoda, poljoprivrednih proizvoda (žitarice i dr.) i drva, kamenog ugljena te nafte i naftnih proizvoda. Pritoci Neckar, Main, Ruhr, Lippe i Moselle djelomično su plovni. Najveće su unutrašnje luke Duisburg (glavna luka Ruhra, 40,5 milijuna tona, 2002), Mannheim, Ludwigshafen, Strasbourg, Basel; glavna je morsko-riječna luka Rotterdam. Za promet je najvažniji kanal koji povezuje Rajnu s Dunavom (Rhein–Main–Donau Großschiffahrtsweg, dovršen 1992), odnosno Sjeverno s Crnim morem (dug oko 3500 km). Od ostalih kanala ističu se kanal Rhein–Herne (između Rajne kraj Duisburga i kanala Dortmund–Ems kraj Hernea; on povezuje Rajnu s Mittellandkanalom, tj. s Labom/Elbom), Amsterdam–Rajna te kanali koji povezuju rijeke Rhône i Marne s Rajnom kraj Strasbourga (kanal Rhin–Rhône, kanal Rhin–Marne). – U Strasbourgu je sjedište Središnje komisije za plovidbu Rajnom. Hidroelektrane u porječju Rajne podignute su u Njemačkoj, Švicarskoj i Francuskoj. U niskoj jugozapadnoj Nizozemskoj, gdje Rajna (Waal) zajedno s rijekama Maasom i Scheldom tvori složenu deltu, izgradnjom velikih nasipa zatvoreni su neki rukavi delte kako bi se otklonile opasnosti od nadiranja mora u kopno i omogućilo isušivanje tla (projekt Delta). Dolina gornjega dijela srednjeg toka Rajne, između Bingena i Koblenza (duljina oko 65 km), uvrštena je 2002. na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine (dvorci, stari gradovi, vinogradi).
