country-glazba [kʌ'ntri ~] (dulji oblik country and western [kʌ'ntri ənd we'stəɹn]), popularnoglazbeni žanr nastao početkom XX. st. u ruralnim područjima Zapada i Juga SAD-a. U početku poznat i pod nazivom hillbilly music, formirao se miješanjem elemenata folk-glazbe, balada engleskih, irskih i škotskih doseljenika s ostalim idiomima (gospel, blues) i drugim specifičnim imigrantskim tradicijskim formama: latinskoameričkim i afričkim utjecajima, glazbom iz Apalačkoga gorja te cajunskom glazbom, karakterističnom za područje Louisiane. Nadahnuta motivima iz ruralne, radničke svakodnevice, rana country-glazba izvodila se pretežno na akustičnim instrumentima (gitara, violina, pedal steel gitara, bendžo, usna harmonika); tipična skladba temelji se na jednostavnim melodijskim sklopovima u sporijem (baladnom) ili dinamičnijem, plesnom izričaju.
Komercijalnoj prepoznatljivosti žanra 1920-ih pridonijela su redovita emitiranja na radijskim postajama, najprije od 1924. u Chicagu u sklopu programa National Barn Dance te u žanrovskom središtu Nashvilleu: tamošnja postaja WSM 1925. počinje s tjednim prijenosima koncertnih nastupa popularnih country-izvođača u sklopu utjecajne i dugovječne emisije Grand Ole Opry. Prvomu naraštaju žanrovskih zvijezda pripadaju violinist James Gideon »Gid« Tanner te violinist i pjevač »Fiddlin’« John Carson: njegova melankolična izvedba skladbe »The Little Old Log Cabin in the Lane« jedan je od prvih komercijalnih diskografskih uspjeha žanra. »Ocem country-glazbe« smatra se Jimmie Rodgers (James Charles Rodgers; 1897‒1933), pjevač poznat po karakterističnome ritmičnom, grlenom, »jodlajućem« stilu. Njegova je skladba »Blue Yodel No. 9«, uspjeli spoj blues i country-značajki, znatno utjecala na razvoj ranoga rock and rolla.
Zahvaljujući eksponiranosti u hollywoodskim vesternima i novim zvijezdama u tipu »kauboja pjevača« (najpoznatiji su Gene Autry i Roy Rogers), country-glazba tijekom 1930-ih i 1940-ih doživljava intenzivniji komercijalni zamah. Zvučna slika obogaćuje se novim instrumentima i kombinira s drugim žanrovima, npr. jazzom u plesno usmjerenome stilu western swing, čiji utemeljitelji Bob Wills i sastav Texas Playboys uvode bubnjeve i puhaća glazbala. Formiranju western swinga kao ravnopravnog podžanra i njegovoj popularizaciji pridonijeli su i Milton Brown te Adolph Hofner. Pjevač Roy Acuff (»kralj countryja«) i kantautor Fred Rose 1942. utemeljuju prvu diskografsku kuću isključivo posvećenu izdavanju countryja, a George Jones i osobito Hank Williams, koji potkraj 1940-ih postaje najpopularnija zvijezda country-glazbe, popularizirali su honky-tonk – stilski oblik koji je, spojem violine i pedal steel gitare u aranžmanima te sentimentalnim stihovima o teškom životu bijelaca iz ruralnih sredina, izgubljenih u velegradskim uvjetima, sredinom XX. st. definirao moderne temelje country-glazbe i djelomično utjecao na evoluciju ranoga rock and rolla. Oslanjajući se na korijene žanra, skladatelj i mandolinist Bill Monroe promovira virtuozni stil bluegrass, nazvan po njegovu sastavu Blue Grass Boys: odlikuje ga postojano žustar tempo te povratak violine i bendža na mjesto vodećih instrumenata. Gitarist i mandolinist Lester Flatt te inovativni svirač bendža Earl Scruggs omogućili su (u okviru njihova sastava Flatt & Scruggs and the Foggy Mountain Boys) daljnju afirmaciju bluegrassa i njegov prodor u komercijalni country.
Country-glazba se potkraj 1950-ih i tijekom 1960-ih postupno približava senzibilitetu pop i rock-publike te stječe široku popularnost: Johnny Cash, Patsy Cline, Merle Haggard, Loretta Lynn, Buck Owens, Charley Pride, Tex Ritter i Tammy Wynette nove su zvijezde, promovira se tzv. nashvilleski zvuk (utemeljitelj kojega je Chet Atkins), koji asimilira elemente pop-glazbe, s raskošnim aranžmanima koji uključuju gudačke orkestre i prateće zborove. Soul-glazbenik Ray Charles 1962. objavljuje jedno od svojih ključnih ostvarenja, Modern Sounds in Country and Western Music, na kojem je integrirao dotad suprotstavljene žanrove – »bijele« i »crne«.
Potkraj 1960-ih Gram Parsons u radovima sa sastavima The Byrds (album Sweetheart of the Rodeo, 1968) i The Flying Burrito Brothers (utjecajno ostvarenje »The Gilded Palace of Sin«, 1969) utemeljuje hibridni žanr country rock koji su masovnoj publici približili Eagles, Poco, Emmylou Harris, Linda Ronstadt i dr. Reakcija na produkcijski uglađen nashvilleski zvuk 1970-ih dovodi do afirmiranja »odmetničke« struje (outlaw country) koja se u glazbenotematskome smislu koristi iskustvima suvremenoga kantautorskog rocka i folka (Willie Nelson, Kris Kristofferson, Waylon Jennings, Tompall Glaser, Guy Clark, David Allan Coe, Townes Van Zandt) te zagovara izravniji autorski i produkcijski manje komercijalni pristup. Istodobno se mnogi rock-izvođači u svojim skladbama počinju koristiti estetikom country-glazbe (Bob Dylan, The Rolling Stones, Creedence Clearwater Revival). Tijekom 1980-ih, 1990-ih i poslije country učvršćuje poziciju sve masovnijega mainstream-fenomena (Kenny Rogers, Dolly Parton, Garth Brooks, Lyle Lovett, Dixie Chicks, Shania Twain), dok se na kreativno riskantnijim razinama miješa s utjecajima punka (tzv. cowpunk), indie rocka i alternativnog rocka, bluesa, južnjačkog rocka i folk rocka (americana) te u novije doba s elementima hip hopa i rapa. Osobito je utjecajna americana koja održava povezanost s country rockom 1970-ih te razvija nova aranžerska rješenja (sastavi Uncle Tupelo, Wilco, Son Volt, The Jayhawks). Unatoč povremenim kritikama zbog udaljavanja od ishodišta i sve naglašenijeg miješanja s pop-glazbom, country-glazba do danas je zadržala vitalnost i komercijalnu relevantnost kao autohtoni sjevernoamerički žanr. Vodeći izvođači u XXI. st. su Kenny Chesney, Brad Paisley, Alan Jackson, Blake Shelton, Carrie Underwood, Miranda Lambert, Chris Stapleton.
Sastav Plava trava zaborava, osnovan 1982. u Zagrebu na poticaj glazbenoga kritičara Dražena Vrdoljaka, najagilniji je hrvatski promotor country-glazbe i njezine estetike. Pod vodstvom gitarista i pjevača Eduarda Jimmyja Matešića grupa je debitirala albumom Live! (1984), a u idućim godinama održala je reputaciju koncertne klupske atrakcije.
