Aspect [aspɛ'], Alain, francuski fizičar (Agen, Lot-et-Garonne, 15. VI. 1947). Diplomirao je 1971. na École normale supérieure u Cachanu pokraj Pariza i doktorirao 1983. na Sveučilištu Paris-Sud (danas Sveučilište Paris-Saclay). Predavao je na École normale supérieure u Yaoundéu, u Kamerunu (1971–74), École normale supérieure u Cachanu (1974–85), École polytechnique u Parizu (1985–2012), Institutu za optiku, gdje je bio i ravnatelj istraživanja Laboratorija Charles Fabry (1992–2012), bio znanstvenik na Collège de France (1985–92).
Eksperimentalno je istraživao Bellove nejednakosti s parovima kvantno isprepletenih fotona (1974–83) i pridonio rješavanju rasprave između Alberta Einsteina i Nielsa Bohra o temeljima kvantne mehanike započete 1935. Istraživao je čestično-valni dualizam za pojedinačne fotone (1984–86) u suradnji s francuskim fizičarom Philippeom Grangierom. Isprepleteni i pojedinačni fotoni mogu se primjenjivati u području kvantnih informacija. Pridonio je razvoju laserskoga hlađenja atoma (1985–92) u suradnji s Claudeom Cohen-Tannoudjijem. Skupina za atomsku optiku, koju je osnovao u Institutu za optiku, na ultrahladnim atomima i Bose-Einsteinovim kondenzatima razrijeđenih atomskih plinova istražuje pojave prethodno opažene na fotonima, ispituje mogućnost primjene uočenih pojava na inercijske i gravitacijske senzore temeljene na atomskim interferometrima (od 1992). Glavna djela: Uvod u kvantnu optiku: od poluklasičnog pristupa do kvantizirane svjetlosti (Introduction to Quantum Optics: From the Semi-classical Approach to Quantized Light, 2010., koautori Gilbert Grynberg i Claude Fabre) i Einstein i kvantne revolucije (Einstein et les révolutions quantiques, 2019).
Dobio je Wolfovu nagrada za fiziku (2010), zlatnu medalju Niels Bohr i medalju Albert Einstein (2012). Za eksperimente s prepletenim fotonima, utvrđivanje kršenja Bellovih nejednakosti i pionirsku kvantnu informacijsku znanost dobio je, s Johnom Francisom Clauserom i Antonom Zeilingerom, Nobelovu nagradu za fiziku 2022. Član je francuske Akademije znanosti (od 1998), Nacionalne akademije znanosti SAD-a (od 2008), Europske akademije (Academia Europaea; od 2009) i Royal Society (od 2015).
