teleskop (tele- + -skop), instrument za astronomsko promatranje i analiziranje elektromagnetskoga zračenja dalekih objekata, često opremljen dodatnim instrumentima kao što su fotometar, interferometar i spektroskop (→ spektroskopija). Prema području elektromagnetskih valova naziva se optički teleskop, radioteleskop, rendgenski teleskop, gama-teleskop, teleskop za infracrveno zračenje, teleskop za submilimetarsko zračenje, itd. Kako bi se umanjili utjecaji vremenskih prilika i svjetlosnoga zagađenja na astronomska promatranja, opservatoriji se grade na pustim mjestima s mnogo vedrih dana u godini ili se, kada se istražuju elektromagnetski valovi za koje je Zemljina atmosfera slabo propusna ili nepropusna, ili pak kada je potrebno izvesti precizna snimanja bez ikakvih atmosferskih utjecaja, postavljaju u svemirske letjelice.
Svemirski teleskop je svemirska letjelica u orbiti oko Zemlje ili drugih nebeskih tijela, opremljena kamerama, filtrima za izdvajanje dijelova spektra, radiometrima, spektrometrima, detektorima čestica visokih energija, detektorima plazme, magnetometrima i dr., koja služi za astronomska opažanja.
Optički teleskop sastoji se od objektiva i okulara povezanih s pomoću cijevi (tubusa) i, po potrebi, od malog dalekozora (tražioca), uređaja za praćenje promjene položaja nebeskih objekata zbog rotacije Zemlje, te od uređaja za snimanje, analiziranje i pretvorbu slike u elektronički oblik. Veći objektiv prikuplja više svjetlosti, omogućuje opažanje objekata slabijega sjaja i daje bolju razlučivost pojedinosti. Refraktor je optički teleskop kojemu je objektiv leća. Keplerov teleskop je refraktor kojemu je okular konvergentna leća, a Galileijev dalekozor je refraktor kojemu je okular divergentna leća. Reflektor je optički teleskop kojemu je objektiv zrcalo (npr. Cassegrainov reflektor i Newtonov reflektor). Katadioptrički teleskop čini složena kombinacija zrcala i leća (npr. Schmidtov teleskop).
Najveći su optički teleskopi na Zemlji: SALT (Southern African Large Telescope), dimenzija otvora 11,1 m × 9,8 m, postavljen 2005. u Južnoafričkoj Republici; GTC (Gran Telescopio Canarias), promjera otvora 10,4 m, postavljen 2006. na Kanarskom otoku La Palma (→ kanarski opservatoriji); Keck I i Keck II, promjera 10 m, postavljeni 1993. i 1996. na Havajskom otoku Hawaii (→ opservatoriji mauna kea), i četiri VLT-a, promjera 8,2 m, postavljena 1998., 1999., 2000. i 2001. u pustinji Atacama u Čileu (→ astronomski instrumenti; eso) Najpoznatiji su optički teleskopi u svemiru Hubbleov svemirski teleskop, Hipparcos, Kepler, Transiting Exoplanet Survey Satellite (TESS).
U Hrvatskoj optički teleskopi u zvjezdarnicama u Zagrebu, Višnjanu, Tićanu, Puli i dr. uglavnom služe za edukaciju i popularizaciju astronomije. Posebnu vrstu optičkih teleskopa čine teleskopi za promatranje Sunca, koji se rabe danju, obično su robusne izvedbe i nepokretni, a svjetlost se usmjerava prema pretvorniku slike u elektronički oblik s pomoću celostata. Najveći je McMath-Pierce Solar Telescope promjera 1,6 m, postavljen 1962. u Arizoni, SAD, a u Hrvatskoj Opservatorij Hvar.
Gama-teleskop u površinskim slojevima izloženima zračenju pretvara gama-zračenje u brze elektrone i pozitrone i usmjerava ih prema srednjemu sloju s ionizacijskom komorom u kojoj izazivaju svjetlucanje, koje se potom bilježi u uređaju za analiziranje i pretvorbu slike u elektronički oblik. (→ gama-astronomija)
Rendgenski teleskop usmjerava rendgensko zračenje prema žarištu i uređaju za pretvorbu slike u elektronički oblik s pomoću metalnih zrcala. Ona su postavljena gotovo usporedno s pravcem gledanja jer se rendgenske zrake mogu odbijati pod kutom od samo nekoliko stupnjeva. Budući da je Zemljina atmosfera nepropusna za rendgensko zračenje, rendgenski su teleskopi u svemiru, npr. Chandra X-ray Observatory, Röntgensatellit (ROSAT). (→ rendgenska astronomija)
Teleskop za ultraljubičasto zračenje prikuplja zrake višeslojnim zrcalima koja se, zbog toga što se ultraljubičasto zračenje teško odbija, sastoje svako od stotinu izmjenično postavljenih slojeva silicija i molibdena debljine oko 10 nm. Budući da je Zemljina atmosfera slabo propusna za ultraljubičasto zračenje, za astronomska opažanja rabe se svemirski teleskopi, npr. International Ultraviolet Explorer (IUE), Far Ultraviolet Spectroscopic Explorer (FUSE), Galaxy Evolution Explorer (GALEX), Spatial Heterodyne Interferometric Emission Line Dynamics Spectrometer (SHEILDS).
Teleskop za infracrveno zračenje rabi uglavnom poluvodičke pretvarače slike u elektronički oblik prilagođene malim energijama infracrvenoga zračenja, a cijeli se teleskop hladi na niske temperature kako njegovo vlastito zračenje ne bi utjecalo na mjerenja. Za astronomska opažanja rabe se svemirski teleskopi, npr. Infrared Space Observatory (ISO), Spitzer Space Telescope, Characterising Exoplanets Satellite (CHEOPS), Svemirski teleskop James Webb. (→ suprafluidnost)
Radioteleskop služi za prihvat i mjerenje jakosti svemirskih radiovalova. Sastoji se od kolektora (antene) i prijamnika (radiometra) u kojemu se radiovalovi pretvaraju u električni signal. Iako radiovalovi prolaze kroz Zemljinu atmosferu rabe se i svemirski radioteleskopi jer omogućuju postizanje puno veće duljine baze interferometra (→ VLBI) i dobivanje slika velike rezolucije npr. Spektr-R.
Neutrinski teleskop usmjeren je prema Zemljinu središtu jer cijela Zemlja služi kao filter miona iz kozmičkoga zračenja a namijenjen je pronalaženju kozmičkih neutrina. Najpoznatiji su neutrinski teleskopi AMANDA i IceCube Neutrino Observatory.
