radioteleskop (radio- + teleskop), astronomski uređaj za prihvat i mjerenje jakosti svemirskih radiovalova. Sastoji se od kolektora (antene), prijamnika u kojemu se radiovalovi pretvaraju u električni signal i računala za analizu i pohranu podataka. Oblik kolektora ovisi o valnoj duljini koja se želi mjeriti: može biti poluvalni dipol, tzv. Yagijeva antena za veće valne duljine, ili dipol u žarištu udubljenoga kolektora (zrcala) koji je najčešće paraboloidnog (tanjurastog) oblika za kraće valne duljine. Može se rabiti danju i noću. Radioastronomski opservatoriji grade se na mjestima udaljenima od naselja kako bi se izbjeglo elektroničko zagađenje.
Radioteleskop sa zrcalom
Dimenzije radiovalnoga zrcala moraju biti što veće kako bi se postiglo bolje razlučivanje. Budući da su valne duljine radiovalova i do 100 000 puta veće od valnih duljina vidljive svjetlosti, potrebne su antene s promjerom od nekoliko desetaka metara kako bi se dobila moć razlučivanja od nekoliko stupnjeva, dok optički teleskopi s promjerom zrcala od približno 1 m mogu razdvojiti (registrirati kao dva) izvore međusobno udaljene manje od jedne kutne sekunde. Najveći radioteleskopi sa zrcalom su GBT (Green Bank Telescope), radioteleskop s tanjurastom antenom promjera 110 m koji se nalazi u Green Banku, SAD, a istražuje (od 2002) pulsare, međuzvjezdanu tvar i daleke galaktike; Zvjezdarnica Arecibo (Arecibo Observatory), nepomični radioteleskop smješten u prirodnoj udolini u Arecibu, Portoriko, SAD, promjera je 305 m, a rabi se od 1963. u radioastronomiji, istraživanju atmosfere i kao radar i najnoviji FAST (Five hundred meter Aperture Spherical radio Telescope), radioteleskop promjera 500 m smješten u prirodnoj udolini u jugozapadnoj Kini koji istražuje (od 2016) slabo vidljive pulsare, daleke galaktike i signale izvanzemaljskoga života.
Radioteleskopski interferometar
U najjednostavnijem slučaju radioteleskopski interferometar čine dvije antene udaljene nekoliko desetaka ili stotina kilometara, koje su tijekom rada međusobno fazno koherentne. Razlučivanje se može povećati uporabom većega broja antena (grupna antena) koje moraju zauzimati pravilan raspored (u obliku križa, kruga, slova Y itd.). VLA (Very Large Array) je jedan od najvećih i najosjetljivijih radiointerferometara, nalazi se pokraj mjesta Socorro, SAD, a sastoji se od 27 antena, služi (od 1980) za ocrtavanje radioslike svemirskih objekata. ALMA (Atacama Large Millimeter/submillimeter Array) je sustav od 66 radioteleskopa u pustinji Atacama, Čile, služi (od 2013) za ocrtavanje radioslike svemirskih objekata. VLBI (Very Long Baseline Interferometry) je sustav udruživanja radioteleskopa postavljenih širom svijeta kako bi istodobnim zajedničkim mjerenjem još više povećali razlučivanje.
