mion (engl. muon, od grč. μ + [elektr]on) (znak μ–), lepton električnoga naboja jednakoga električnomu naboju elektrona (oko –1,602 · 10–19 C), spina 1/2, mase oko 207 puta veće od mase elektrona (oko 105,658 MeV/c²) i vremena poluraspada oko 2,2 · 10–6 s. Smatra se da nema unutarnju strukturu. Nakon raspada od njega najčešće nastaju elektron i dvije vrste neutrina (mionski neutrino i elektronski antineutrino). Otkrio ga je Carl David Anderson 1936. istraživanjem kozmičkoga zračenja s pomoću Wilsonove komore. Otkriće da se vrijeme poluraspada miona znatno produžuje (do 33 · 10–6 s) kada se giba relativističkom brzinom u odnosu na Zemljinu površinu bilo je jedna od prvih potvrda specijalne teorije relativnosti (STR), posebno pojave dilatacije vremena.
Antimion (znak μ+) je antilepton jednake mase, spina i vremena poluraspada kao mion, a pozitivnoga električnoga naboja jednakog iznosa.
