maglica (nebula), oblak međuzvjezdane tvari. Svojstva maglica variraju ovisno o njihovu podrijetlu, kemijskom sastavu, kao i okruženju u kojem se nalaze.
Emisijska maglica užareni je oblak plina i prašine. U oblaku se nalazi jedna ili nekoliko velikih i vrućih mladih zvijezda koje ultraljubičastim zračenjem pobuđuju plin maglice da svijetli.
Refleksijska maglica hladni je oblak plina i prašine osvijetljen susjednim zvijezdama izvan maglice.
Tamna maglica hladni je oblak prašine i plina koji zaklanja svjetlost pozadinskih zvijezda, npr. Konjska glava.
Herbig-Harov objekt mala je emisijska maglica u okolici vrlo mlade zvijezde koja emitira jak zvjezdani vjetar.
Planetarna maglica emisijska je maglica nastala širenjem atmosfere crvenoga diva i razvojna je faza većine zvijezda kojima je masa usporediva s masom Sunca.
Ostatak nove mala je emisijska maglica koju čini tvar zaostala nakon eksplozije nove, npr. maglica Vatromet oko Nove Perzeja 1901.
Ostatak supernove mala je emisijska maglica zaostala nakon eksplozije supernove, npr. Rakovica.
Difuzna maglica međuzvjezdana je maglica neodređena oblika i bez jasnih granica.
Spiralna maglica povijesni je naziv za spiralnu galaktiku nastao u doba kad su teleskopi bili slabiji od današnjih i kad su spiralni objekti smatrani maglicama unutar Mliječne staze (do 1920-ih).
