struka(e): astronomija
ilustracija
PLANETARNA MAGLICA, Abel 39
ilustracija
PLANETARNA MAGLICA, Eskimo NGC 2392
ilustracija
PLANETARNA MAGLICA, IC 418
ilustracija
PLANETARNA MAGLICA, M 27
ilustracija
PLANETARNA MAGLICA, M 2-9
ilustracija
PLANETARNA MAGLICA, M 97
ilustracija
PLANETARNA MAGLICA, Mali duh NGC 6369
ilustracija
PLANETARNA MAGLICA, Mz 3
ilustracija
PLANETARNA MAGLICA, NGC 3132
ilustracija
PLANETARNA MAGLICA, NGC 6826
ilustracija
PLANETARNA MAGLICA, NGC 7293
ilustracija
PLANETARNA MAGLICA, Pješčani sat MyCn 18

planetarna maglica, emisijska maglica nastala širenjem atmosfere crvenoga diva, razvojna faza većine zvijezda između faze crvenoga diva i bijeloga patuljka kojima je masa usporediva sa Sunčevom masom (0,8 do 8 Sunčevih masa). Planetarne maglice vidljive su desetak tisuća godina dok se ne rasprše, odnosno udalje od zvijezde i postanu prerijetke i nedovoljno vruće za emisiju svjetlosti. Različiti oblici (prstenasta, dvolisna i složena) potječu od promjena brzina kojim zvijezde otpuhuju svoje atmosfere. Plin maglice čine ionizirani vodik (emisija crvene svjetlosti), ionizirani helij (emisija plave svjetlosti) i dvostruko ionizirani kisik (emisija zelene svjetlosti).

Planetarne maglice pridonose obogaćivanju međuzvjezdane tvari produktima nuklearne fuzije (ugljik, dušik, kisik i kalcij). U Mliječnoj stazi poznato je oko 3000 planetarnih maglica: Bučica, Crveni pauk, Gruda snijega, Heliks, Prstenasta maglica, NGC 2392, NGC 3242, NGC 6302, NGC 6543, NGC 6751, NGC 6826 i dr.

Citiranje:

planetarna maglica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 26.5.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/planetarna-maglica>.