kelvin (po Williamu Thomsonu, Kelvinu of Largsa) (znak K), mjerna jedinica termodinamičke temperature, osnovna jedinica Međunarodnoga sustava jedinica definirana s pomoću Boltzmannove konstante kB, kilograma kg, metra m i sekunde s:
1 K = (1,380 649 · 10–23/kB) kg m² s–2.
Ako se kilogram, metar i sekunda izraze s pomoću konstanti kojima su definirane, dobiva se izraz:
1 K = 1,380 649 · 10–23/9 192 631 770 · 6,626 070 15 · 10–34 · hΔνCs/kB ≈ 2,266 665 hΔνCs/kB,
gdje je h Planckova konstanta, a ΔνCs frekvencija prijelaza hiperfine strukture osnovnoga stanja atoma cezija (133Cs) koja iznosi točno 9 192 631 770 Hz. Dakle, jedan kelvin jednak je promjeni termodinamičke temperature koja nastaje promjenom toplinske energije za 1,380 649 · 10–23 J.
Prethodno je (1967–2019) kelvin bio definiran kao 273,16-i dio termodinamičke temperature trojnoga stanja vode (koja je za 0,01 K viša od ledišta vode). Apsolutnoj nuli temperature bila je pridružena vrijednost 0 K (što je u Celzijevoj temperaturi –273,15 °C), pa je normalno ledište vode 273,15 K (tj. 0 °C), normalno vrelište vode 373,15 K (tj. 100 °C) itd. Jedinice Celzijev stupanj i kelvin jednake su (1 °C = 1 K), pa je brojčana vrijednost temperaturne razlike u objema temperaturama jednaka, bilo da je izražena kelvinima ili Celzijevim stupnjevima.
