apsolutna nula temperature, temperatura na kojoj termodinamički sustav ima najmanju energiju. Izražena termodinamičkom temperaturom apsolutna nula temperature iznosi nula kelvina (0 K), a Celzijevom temperaturom –273,15 °C. Pojam proizlazi iz ovisnosti tlaka plina o temperaturi uz stalni volumen (→ plinski zakoni; charles, jacques alexandre césar). Rezultati tih mjerenja prikazani u t,p-koordinatnom sustavu (na apscisu se nanosi temperatura t, a na ordinatu tlak p) leže na pravcu. Taj pravac siječe apscisu na temperaturi od –273,15 °C pa bi uz pretpostavku da isti zakon vrijedi i za vrlo niske temperature tlak plina na temperaturi od –273,15 °C bio jednak nuli. Za još niže temperature produljivanjem tog pravca dobio bi se negativni tlak, što nije moguće. Time se došlo do zaključka da temperatura niža od –273,15 °C nije moguća.
Plinski su zakoni zapravo samo približni i ne vrijede za niske temperature jer snižavanjem temperature dolazi do kondenzacije, ali je ispravno predviđanje apsolutne nule izvedeno iz njih. Na apsolutnoj nuli temperature u tijelu ne bi potpuno prestala sva molekulska gibanja, nego samo ona koja bi se mogla prenositi u obliku topline na druga tijela. Zakoni kvantne fizike ne dopuštaju molekulama tvari da potpuno miruju, nego se one na toj temperaturi statistički raspoređuju po stanjima najmanjih brzina, pa se točna vrijednost apsolutne nule temperature definira kao temperatura na kojoj je energija tijela najmanja.(→ fermijeva energija)
