interesterifikacija (inter- + ester + -fikacija), cijepanje i ponovno formiranje esterskih veza između masnih kiselina i glicerola u triacilglicerolima, pri čemu dolazi do preraspodjele masnih kiselina unutar ili između molekula triacilglicerola a da se pritom u pravilu ne mijenjaju njihov ukupni sastav i stupanj nezasićenosti (→ jodni broj), ali se mijenjaju fizikalna i tehnološka svojstva poput tališta, tvrdoće, plastičnosti, kristalne strukture te ponašanje pri topljenju i kristalizaciji. Provodi se s pomoću katalizatora, najčešće natrijeva metoksida (natrijev metilat) ili etoksida, te biokatalizatora, enzima lipaza. Postupak interesterifikacije najviše se primjenjuje u prehrambenoj industriji, gdje je u velikoj mjeri zamijenio hidrogenaciju pri kojoj mogu nastati transmasne kiseline (→ masne kiseline): katalitička interesterifikacija posebice u proizvodnji margarina te zamjena za kakaov maslac, a enzimska interesterifikacija u proizvodnji strukturiranih lipida (triacilgliceroli u kojima su sastav i raspored masnih kiselina ciljano određeni) za posebne prehrambene proizvode poput modificiranoga mlijeka za dojenčad. Primjena interesterifikacije istražuje se i u proizvodnji funkcionalnih (npr. strukturirani lipidi obogaćeni omega-3 masnim kiselinama) i nutraceutskih lipida (lipidi za primjenu u kliničkoj i enteralnoj prehrani; hranjenje, umjetno) te u proizvodnji različitih kemikalija od masti i ulja biljnoga i životinjskoga podrijetla. (→ oleokemija)
