struka(e): geografija, opća | suvremena povijest i politika
ilustracija
IRSKA, klifovi Mohera na zapadu Irske

Irska (engleski Ireland [ạiə'lənd], irski Éire [e:'rə]), otok u sjevernome dijelu Atlantskog oceana, drugi po veličini među Britanskim otocima (iza otoka Velike Britanije); obuhvaća 84 421 km². Od Velike Britanije na istoku dijeli ga oko 80 km širok morski kanal Saint George, Irsko more i Sjeverni kanal (engleski North Channel). Leži na području kontinentalnoga šelfa; okružen je plitkim morem (do 180 m). – Veći dio otoka čini središnja vapnenačka ravnica prosječno visoka 150 m, na kojoj se mjestimično pružaju uzvisine do 600 m. Prekrivena je ledenjačkim nanosima (glina, pijesak), s mnogim jezerima (lough), močvarama i tresetištima. Omeđena je brdovito-gorovitim područjima na sjeverozapadnom i jugoistočnom dijelu otoka te bazaltnim ravnjakom na sjeveroistoku (Antrim); na istoku je otvorena prema Irskome moru u širini od približno 90 km između gorja Wicklow i poluotoka Carlingford. Razlomljena gorja na sjeveru i sjeverozapadu (Derryveagh, do 751 m; Bluestack) te na jugoistoku (Wicklow, do 926 m; Blackstairs) ostatci su Kaledonskoga gorja koje se pruža od sjeverozapadnoga dijela Skandinavskoga poluotoka preko Škotske do Irske; pretežno su građena od prekambrijskih kristaličnih škriljevaca. Zbog dugotrajne denudacije vrhovi gorja uglavnom su zaobljeni. Jugozapadno gorovito područje (MacGillycuddyʼs Reeks, s najvišim vrhom Irske, Carrantuohillom, 1041 m) nastalo je hercinskim nabiranjem; nastavak je Armoričkoga gorja koje se pruža od središnje Europe, preko Bretanje do južne Irske. Veći dio Irske bio je u pleistocenu prekriven ledenjacima koji su povlačenjem oblikovali reljef stvarajući ledenjačke doline (najpoznatija je Glendalough u grofoviji Wicklow) i nakupine glacijalnoga materijala (u sjevernome dijelu otoka formirani su brežuljci – drumlini). Klima je oceanska, pod utjecajem tople Golfske struje i zapadnih vjetrova. Zime su blage, a ljeta topla, s mnogo vlage i oblačnih dana. Srednja je temperatura siječnja 6 °C, a srpnja 15 °C. Zapadni dio otoka prima više oborina nego istočni: gorja na sjeverozapadu otoka primaju do 3000 mm oborina, otok Valentia 1400 mm, Cork 1147 mm, Dublin 785 mm. Do potkraj srednjega vijeka otok je bio pretežno pod šumama koje su najvećim dijelom raskrčene (početkom XX. st. prekrivale su 1%, a danas, zahvaljujući pošumljivanju, oko 10,7% površine) i pretvorene u livade i pašnjake, koji su i zimi zeleni (otuda naziv Zeleni otok). Rijeke su mnogobrojne, u središnjoj nizini maloga pada i široka korita, a na rubnim gorovitim područjima kratke i većega pada. Glavna je rijeka Shannon (360 km), a ostale su veće Barrow (192 km), Suir (185 km) i Blackwater (169 km). Otok obiluje jezerima (loughs) i tresetištima (ukupno oko 12 000 km²); najveće je jezero Neagh (Lough Neagh; 383 km²) koje se nalazi u Sjevernoj Irskoj, a ujedno je najveće na Britanskim otocima. U Republici Irskoj najveće je jezero Corrib (Lough Corrib, 176 km²). Duljina obale iznosi 3172 km; zapadna je obala razvedenija (veliki zaljevi Donegal, Clew, Galway, Dingle) i strmija (najviši je klif Croaghaun na otoku Achillu, 688 m, a najpoznatiji su Klifovi Mohera/Cliffs of Moher, visoki do 214 m) od istočne (prevladavaju niske pješčane plaže) na kojoj se od zaljeva ističe Belfastski. Ljevkasti zaljevi (→ rijas) na jugozapadnoj i južnoj obali nastali su potapanjem donjih dijelova riječnih dolina. Uz zapadnu obalu nalazi se mnoštvo otoka (Achill, Aran, Valentia, otočje Aran) i otočića (uglavnom nenaseljenih). Politički je otok podijeljen na Irsku (83% teritorija) i na Sjevernu Irsku (17% teritorija) koja se nalazi u sastavu Ujedinjenog Kraljevstva. Od ukupno približno 6,7 milijuna stanovnika, u Irskoj živi 4,8 milijuna st., a u Sjevernoj Irskoj (Ujedinjeno Kraljevstvo) 1,9 milijuna st.

Citiranje:

Irska. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 26.11.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/27856>.