Arhimed (grč. Ἀρχıμήδης, Arkhimḗdēs), najveći matematičar i fizičar antičkog doba (Sirakuza, 287. pr. Kr. – Sirakuza, 212. pr. Kr.). Neko vrijeme boravio u Aleksandriji, ali je najveći dio života proveo u rodnom gradu.
Između sačuvanih Arhimedovih djela najvažnija su: O kugli i valjku (Περί σφαίρας ϰαì ϰυλίνδρου); O sferoidima i konoidima (Περί σφαıροεıδέων ϰαì ϰωνοεıδέων); O mjerenju kruga (Κύϰλου μέτρησıς); Metoda (Πρὸς ἔφοδου); O tijelima uronjenima u vodu ili o plivanju tjelesa (Περì τῶν ὕδατı ἐφıσταμένων ἤ Περί τῶν ὀχουμένων); O ravnoteži ravnih likova (Ἐπıπέδων ἰσορροπίαı). Upisivanjem pravilnih višekuta od 6, 12, 24, 38 i 96 stranica u krug i njihovim opisivanjem oko kruga Arhimed je našao da se vrijednost broja π nalazi u području od 3 i 1/7 do 3 i 10/71 (a to odgovara približnoj vrijednosti π = 3,14). Proširenjem te metode na određivanje ploština i volumena Arhimed je vješto izveo mnoge kvadrature ravnih likova i kubature tijelȃ, a i određivanje položaja težišta tijelȃ i ravnih likova. Njegova je metoda zametak integralnoga računa. Osobito je važan njegov rezultat da se volumeni stošca, kugle i valjka jednakih polumjera i visina odnose kao 1 : 2 : 3. Matematički je opisao djelovanje poluge. Duhovit je njegov način određivanja ploština odsječka parabole i volumena kugle s pomoću načela ravnoteže na poluzi, koji je opisao u djelu O ravnoteži ravnih likova. Osim statike čvrstih tijela, Arhimed je osnovao i hidrostatiku. Izumio je: Arhimedov vijak, Arhimedov koloturnik, a i neke ratne sprave, no u tom pogledu teško je odvojiti istinu od legende. Po njem su nazvani krater na Mjesecu (Archimedes) i planetoid (3600 Archimedes).
Arhimedov aksiom tvrdi da za svaka dva realna broja a > 0 i b > 0 postoji takav prirodni broj n da je nb > a.
Arhimedov vijak je crpka za vodu u obliku cijevi svinute poput zavoja vijka. Pri okretanju se voda u toj cijevi diže od njezina donjega kraja prema gornjemu i curi kroz otvor najgornjeg zavoja.
Arhimedova spirala je transcendentna ravninska krivulja.
Arhimedovo tijelo je poliedar kojemu su strane pravilni, ali ne svi međusobno jednaki višekuti.
