STRUKE:

Lyon

ilustracija
LYON

Lyon [l·j61533], grad, upravno središte departmana Rhône i riječna luka u središnjoj Francuskoj, na sastavu rijeka Saône i Rhône; 479 873 st. (2009). Po veličini treći grad Francuske. Razvio se kao gospodarsko i kulturno središte na putu iz Sredozemlja u zapadnu Europu i alpske krajeve. Kulturnopovijesni spomenici: katedrala Saint-Jean (XII–XIV. st.), crkve Saint-Paul (XII–XIII. st.) i Saint-Bonaventure (XIV. st.), Hôtel-Dieu (Glavna gradska bolnica osnovana 543., obnovljena potkraj XVIII. i početkom XIX. st.; najstarija bolnica u Francuskoj), gradska vijećnica (XVII. st.). Povijesno središte grada uvršteno je 1998. na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. Sveučilište (osnovano 1808), knjižnice, muzeji. Središte je gusto naseljena područja s razvijenom tekstilnom (umjetna vlakna, svila, vuna), farmaceutskom, kozmetičkom i metalnom (kamioni i dr.) industrijom; rafinerija nafte, preradba kože, tiskarstvo. Međunarodni velesajmovi. Željezničko i cestovno čvorište; zračna luka. Lyon je rodno mjesto rimskih careva Klaudija i Karakale te fizičara A.-M. Ampèrea. – Na mjestu starijega keltskog naselja, na stjecištu Saône i Rhône, Rimljani su 43. pr. Kr. utemeljili koloniju Lugdunum, koja je uskoro (27. pr. Kr.) postala središte provincije Gallia Lugdunensis. Lugdunum je postao jedno od glavnih kulturnih središta Rimskoga Carstva, kao i jedna od glavnih rezidencija rimskih careva. U Lungdunumu je bila izgrađena prva kršćanska crkva u Galiji. Grad je u V. st. stradao od Huna, a u drugoj polovici V. st. postao prijestolnicom Burgundskoga vojvodstva. U VI. st. zauzeli su ga Franci. Opustošen od Saracena u VII. st., ponovno se podigao za Karla Velikoga. Potom je pripao Lotaru I. (843), Burgundskomu Kraljevstvu, a s njim 1032. Svetomu Rimskom Carstvu Njemačke Narodnosti. Stvarno podčinjen mjesnim feudalcima – grofovima od Lyonaisa i nadbiskupima, koji su se međusobno borili za prevlast – grad je u XIII. st. stekao stanovita municipalna prava, a 1312. za Filipa Lijepoga dospio pod izravnu vlast francuskih kraljeva. God. 1320. dobio status grada. Tijekom idućih stoljeća Lyon se razvio u važno trgovačko i novčarsko središte, a u XVI. st. razvila se svilarska industrija. Za vjerskih ratova u XVI. st. sukobljavali su se u njemu protestanti i katolici, a 1572. ondje su se ponovili krvavi obračuni Bartolomejske noći. Nakon opoziva Nanteskog edikta (1685) svilarstvo je znatno oslabilo, jer se velik broj tekstilaca iselio. U svibnju 1793. u Lyonu je izbila pobuna protiv jakobinske vlasti, uz federalističke zahtjeve. Nakon ugušenja pobune jakobinski su emisari (J. Fouché) proveli nemilosrdnu odmazdu (masovna pogubljenja i uništenje dijela grada). Ime Lyona promijenjeno je tada u Commune-Affranchie (Oslobođeni grad); tek nakon Termidorskoga prevrata 1794. grad je opet dobio staro ime. Za II. svjetskog rata bio jedno od središta francuskoga Pokreta otpora, postrojbe kojega su oslobodile grad u rujnu 1944. – U Lyonu su održana dva ekumenska koncila (1245. i 1274).

Lyon. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 14.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=37683>.