TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Azra

Azra, hrvatski rock-sastav. Osnovao ga je 1977. u Zagrebu pjevač i gitarist Branimir Johnny Štulić nazvavši ga prema pjesmi »Der Asra« Heinricha Heinea.

U prvoj postavi nastupali su i pjevač Jura Stublić, gitarist Mladen Juričić, basist Marino Pelajić i bubnjar Branko Hromatko, koji su se, nakon nesuglasica sa Štulićem, odvojili i osnovali grupu Film. U razdoblju uspješne nastupne singl-ploče Balkan / A šta da radim (1979., u izdanju diskografske tvrtke Suzy) okosnicu sastava činili su Štulić i Boris Leiner, a najkreativnija formacija zaokružena je dolaskom basista Miše Hrnjaka.

Potkraj 1970-ih Azra se afirmira kratkim, dinamičnim, jednostavno aranžiranim i emotivno naglašenim skladbama, kombinirajući iskustva iz područja rocka 1960-ih (Bob Dylan, Jim Morrison, John Lennon) s elementima proto-punka i novoga vala (Iggy Pop, The Clash i dr.). Takvu strategiju predstavili su na prvome, utjecajnom albumu Azra (1980., Jugoton), zbirci od dvanaest skladbi koja u tadašnju hrvatsku rock-glazbu uvodi nove teme, zasnovane na urbanome realizmu i društvenoj zbilji (»Vrijeme odluke«) te na intimnijim autorovim preokupacijama (»Tople usne žene«, »Gracija«). Poetiku će potom aranžmanski proširiti u sadržaju sljedećeg, dvostrukog albuma Sunčana strana ulice (1981., Jugoton). U kompleksniju zvučnu sliku uvode se mjestimično puhaći instrumenti (»Kipo«, »Između nas«), a jasnije do izražaja dolazi Štulićeva sklonost reggaeu (»Pametni i knjiški ljudi«, »Nedjelja popodne«) te kantautorskom rocku i akustičnoj glazbi (»Gospodar samoće«, »Sunčana strana ulice«). Tada Štulić u prvi plan postavlja politički obojene teme (»Poljska u mom srcu«) te izravne društvene komentare; skladbe poput »Kurvini sinovi« otežavaju mu snažniji proboj u medije.

Na temeljima prvih dvaju ostvarenja i uz potporu glazbenog (Džuboks) i omladinskog tiska (Polet) sastav učvršćuje popularnost i usavršava instrumentalističku dinamiku čestim nastupima. Trostruki koncertni album Ravno do dna, snimljen u listopadu prethodne godine pred publikom zagrebačkoga kluba Kulušića, objavljen je 1982. Standardni repertoar nadograđen je nizom od četrnaest do tada neobjavljenih skladbi (npr. amblematska »Ravno do dna«), koje potvrđuju Štulićevu reputaciju samosvojnog autora nesklonoga komercijalnim ustupcima. Dvostruki studijski album Filigranski pločnici (1982., Jugoton) vrhunac je prve i najuspješnije stvaralačke faze sastava, obilježene sve izraženijim društvenim angažmanom u stihovima (»’68«, »Gorki okus«), nekonvencionalnim ljubavnim pjesmama (»Volim te kad pričaš«, »Kao ti i ja«), postnovovalnim reggaeom (»Nije O.K.«) te posvetama popu 1960-ih i sarkastičnim komentarima (»Roll Over Jura«, o nekadašnjem suradniku Stubliću).

Tijekom 1980-ih Azra je u kontekstu transformacije novoga vala u pop rock mainstream zadržala i proširila publiku na čitavom području Jugoslavije, iako je gubila naklonost dijela kritike koja je Štuliću zamjerala »slabunjavi manirizam«, te megalomanski i nekritički pristup obilju novonapisanoga materijala. Snimljen bez Leinera i Hrnjaka, album Kad fazani lete (1983., Jugoton) ima obilježja kasnijega samostalnog Štulićeva rada. Na idućem ostvarenju Krivo srastanje (1984) ponovno surađuje Leiner, koji se uskoro uključuje u sastav Vještice. Azra 1984. odlazi na posljednju turneju. Snimljen u Nizozemskoj i izvorno namijenjen stranomu tržištu, Štulićev solo prvijenac It Ain’t Like in the Movies at All (1986., Diskoton) preusmjeren je domaćoj publici i objavljen pod Azrinim imenom. S pridruženim gitaristom Juricom Pađenom 1987. izlazi posljednji studijski album Između krajnosti. Sastav se razišao u kolovozu 1990.

Utjecaji Azre iz rane stvaralačke etape prepoznaju se u djelovanju kasnijih rock, pop i hip-hop izvođača. Hladno pivo, Edo Maajka, Goran Bare, El Bahattee, Daleka obala, Pavel u različitoj su mjeri bili inspirirani Štulićevim opusom. Koncert koji je 2002. u počast Azrinoj ostavštini održan u zagrebačkoj Tvornici dokumentiran je albumom Đoni, budi dobar! Tribute to Azra (2003., CBS).

Citiranje:
Azra. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 22. 3. 2023. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=70488>.