TRAŽI DALJE:
STRUKE:

vulkan

ilustracija
VULKAN, najpoznatiji vulkani na svijetu
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4ilustracija5ilustracija6ilustracija7ilustracija8ilustracija9ilustracija10ilustracija11

vulkan (prema Vulkanu, rimskomu bogu vatre), mjesto na kojem iz unutrašnjosti Zemlje izbijaju na površinu tekuća lava, piroklastični materijal te različiti plinovi i pare. Vulkan je ugl. čunjasta uzvisina s ljevkastim udubljenjem na vrhu (krater), koje se prema unutrašnjosti nastavlja u kanal (žilu ili dimnjak) i kroz koje užareni materijal iz unutrašnjosti putuje prema površini. Kada se užareni materijal iz donjega plašta uzdigne do Zemljine kore, ona se tali i tako se stvara put kojim magma stiže na površinu Zemlje. Vulkani se po obliku mogu svrstati u dvije gl. skupine: vulkani u obliku štita i slojeviti vulkani. Vulkani u obliku štita odlikuju se blagim erupcijama, u kojima lava niske viskoznosti teče do velikih udaljenosti od središta erupcije te tako izgrađuje vulkan velike površine s blagim obroncima (npr. havajski lanac vulkana i mnogi vulkani na Islandu). Slojeviti vulkani visoka su i stožasta brda strmih obronaka, građena od naizmjeničnih slojeva skrućene lave, tufa (skrućeni pepeo i vulkanska prašina) i piroklastičnoga materijala: pepela, lapila (komadi stvrdnute lave, fragmenti veličine šljunka) i vulkanskih bomba (veliki zaobljeni komadi lave), koji nastaju uzastopnim naglim (eksplozivnim) erupcijama u velikim vremenskim razmacima. Njihovi su slojevi često probijeni bočnim žilama, oko kojih nastaju parazitski čunjevi. Primjeri su slojevitih vulkana Fuji u Japanu, Mount Saint Helens u SAD-u i drugi. Na tip vulkanske djelatnosti bitno utječe vodena para. Ako se u magmi nalaze velike količine vodene pare, vulkan će biti eksplozivnoga tipa, a ako je količina vodene pare mala, lava se kroz krater obično mirno izlijeva. Između eksplozivnih erupcija i mirnih pukotinskih izljeva postoji niz prijelaznih tipova erupcija te s tim u vezi i oblika vulkanskih čunjeva. Često isti vulkan u različitim etapama djelatnosti pripada različitim tipovima.

Smatra se da na Zemlji ima više od 1500 aktivnih vulkana. Uz njih postoji na tisuće dobro očuvanih neerodiranih čunjeva, tzv. ugaslih vulkana, djelatnost kojih je u geol. pogledu također recentna. Smatra se da su oni samo pritajeni vulkani; termin »ugasli vulkani« pokazao se često netočnim zbog njihovih iznenadnih, obično razornih erupcija. Većina pritajenih vulkana djeluje neperiodično, a razdoblja njihove neaktivnosti mjere se tisućama pa i milijunima godina. U dokazano ugasle vulkane ubrajaju se plitka vulkanska udubljenja ispunjena vodom (→ maar) u Švapskoj Juri i Eifelu, u Auvergnei (Francuska) te suhi erodirani krateri Afrike, Indije, Japana, Sjeverne i Južne Amerike (diatremi). Ti se vulkanski oblici nalaze u području starih nabranih gorja, a nastali su u završnoj fazi vulkanske, odn. tektonske djelatnosti.

Aktivni vulkani nalaze se na kopnu, otocima i morskom dnu. Vulkanska aktivnost najizraženija je na rubovima tektonskih ploča, gdje se one međusobno udaljavaju (npr. Atlantski greben), približavaju ili podvlače (→ tektonika ploča). Vulkani postoje i daleko od rubova tektonskih ploča, kao npr. na Havajima. Aktivnost takvih vulkana pripisuje se postojanju konvekcijskih ćelija (područja miješanja magme i rastaljenih stijena) unutar Zemljina plašta. Raspoređeni su u više pojaseva oko Tihoga (Tihooceanski vatreni prsten) i Atlantskog oceana, Sredozemlja i Crvenoga mora te u ist. Africi, dakle u području mladoga nabranoga gorja i velikih tektonskih lomova. Među najpoznatijima su Vezuv, Etna, Stromboli, Mauna Loa, Kilauea, Krakatau, Mont Pelée, Popocatépetl. Prema tipu erupcije vulkani se dijele u četiri osnovne skupine. Kod vezuvskoga tipa erupcije su nagle i praćene gustim oblacima plinova i para, koji iznimno mogu dosegnuti visinu i od nekoliko tisuća metara. Kod vulkana tipa Stromboli lava se rijetko izlijeva, a plinovi se oslobađaju uz umjerene eksplozije, koje mogu biti ritmičke i gotovo kontinuirane. Kod tipa Mont Pelée izbijaju samo teški užareni oblaci plinova i para s nešto vulkanskoga pepela. Ti se oblaci valjaju površinom uništavajući sve na što naiđu. U havajskom tipu vulkana (Mauna Loa, Kilauea i Mauna Kea) lava se izlijeva relativno mirno. Vulkani su se u pojedinim geol. razdobljima pojavljivali i nakon duljeg ili kraćega vremena ponovno nestajali, a kao posljedica njihove djelatnosti ostale su u litosferi različite intruzivne i efuzivne magmatske stijene, topla vrela, fumarole i solfatare, mofete i gejziri.

Citiranje:
vulkan. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 18. 1. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65684>.