TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Medina

ilustracija
MEDINA
ilustracija1ilustracija2

Medina (arapski Al-Madīna, puni naziv Al-Madīna al-Munawwara [~ madi:'na ~ munaw:a'ra]: prosvijetljeni grad), grad i upravno središte istoimene pokrajine u zapadnome dijelu Saudijske Arabije; 1 100 093 st. (2010). Poznato hodočasničko središte muslimana i drugi najsvetiji grad islama (poslije Meke). Leži na visini od 625 m, u plodnoj oazi gorovitoga Hidžaza; uzgoj datulja, agruma, povrća. Dva sveučilišta, Islamsko (samo za muškarce; osnovano 1961) i Taiba (osnovano 2003). Suvremenom autocestom povezana je s Mekom, Džiddom i lukom Janbo na Crvenome moru, a superbrzim vlakovima (pruga Haramejn ili Zapadna pruga, puštena u promet 2018) s Mekom. Međunarodna zračna luka. – U predislamsko doba, kada su znatnu manjinu činili Židovi, Medina se nazivala Jesrib. Godine 400. Abu Karab As'ad, himjaritski kralj Jemena, posjetio je tamošnju naseobinu i prihvatio židovsku vjeru te ju nametnuo svojoj državi. Kada je 622. u grad došao Muhamed (→ hidžra), bježeći pred progoniteljima iz Meke, započelo je novo razdoblje u povijesti Medine. Ubrzo su Židovi bili protjerani iz cijeloga Hidžaza, a Medina je postala upravno središte arapske države (do 664). Arapi su grad prozvali Madīnat an-Nabī (Prorokov grad) ili Madīnat Rasūl Allāh (grad Božjega poslanika). Od tada se smatra svetim gradom muslimana, najvažnijim nakon Meke, budući da su njegovi stanovnici prvi prihvatili islam. U Medini se nalazi džamija koju je 623. počeo graditi Muhamed i u kojoj je pokopan. U Prorokovoj džamiji (Al-Masǧid an-Nabawī) su i grobovi Muhamedovih prvih nasljednika, kalifâ Abu Bakra i Omara. Kada je u drugoj polovici VII. st. prijestolnica bila premještena u Damask, gradom je upravljao kalifov namjesnik. Unatoč gubitku političke važnosti, u Medini su i dalje živjeli islamski teolozi, pravnici i mislioci pa je grad bio jedno od središta bitnih za nastanak islamskoga prava. Od X. st. Medinom je vladao domaći emir pod vrhovništvom Egipta, 1517. grad su osvojili Osmanlije, a početkom XIX. st. nakratko vahabitski vladar iz obitelji Saud. Od 1812. do 1916. grad je ponovno bio pod osmanskom vlašću, a zatim (od 1919) pod upravom šerifa Meke i kasnijega kralja Hidžaza Husejna bin Alija, koji ga je proglasio svojom prijestolnicom. Nakon njegova pada 1924., osvojio ga je Ibn Saud. Od 1932. Medina je u sastavu Saudijske Arabije.

Citiranje:
Medina. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 6. 5. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39767>.