Meka (arapski Makka), grad i upravno središte istoimene pokrajine u području Hidžaza na zapadu Saudijske Arabije; 1 534 731 st. (2010). Razvio se na čvorištu starih karavanskih putova, u neplodnoj suhoj dolini (vadi) okruženoj planinama do 1000 m visine. Oko 80 km udaljen je od luke Džidde na obali Crvenoga mora. Rodno mjesto Muhameda i najsvetiji grad islamskoga svijeta, koji posjećuju mnogobrojni muslimanski vjernici u vrijeme hadža. U staroj gradskoj jezgri nalazi se Velika džamija (Al-Masǧid al-Ḥarām) s devet minareta (najveća na svijetu; može primiti oko dva milijuna hodočasnika), u čijem se pravokutnom dvorištu, koje zatvaraju arkadni trijemovi sa 150 kupolica, nalazi Kaba (Ćaba). U neposrednom okruženju džamije izgrađen je kompleks luksuznih hotela, trgovačkih centara i drugih popratnih sadržaja. Islamsko sveučilište (od 1981; osnovano 1949. kao koledž). Proizvodnja i trgovina devocionalijama. Meka je autocestom povezana s Rijadom, a superbrzim vlakovima (pruga Haramejn ili Zapadna pruga, puštena u promet 2018) s Medinom i Džiddom. – U predislamsko doba Meka je bila oaza na starim karavanskim putovima koji su povezivali Sredozemlje s južnom Arabijom, istočnom Afrikom i južnom Azijom. U rimsko i bizantsko doba grad se razvio u važno trgovačko središte i hodočasničko mjesto (Makoraba). Novo razdoblje u njegovoj povijesti započelo je djelovanjem proroka Muhameda. Sjevernoarapsko pleme Kurejš, koje je vladalo Mekom, nije bilo sklono Muhamedu, bojeći se za svoj povlašteni položaj, pa se on 622. morao preseliti u Medinu. No 630. vratio se i osvojio Meku, proglasivši ju odredištem muslimanskoga hodočašća. Otada je ona vjersko središte islamskoga svijeta, ali je propašću karavanskih putova izgubila trgovačku važnost. Sačuvavši samostalnost, priznavala je vrhovništvo omejidskih i abasidskih kalifa. U X. i XI. st. gradom su kao emiri vladali šerifi iz obitelji imama Hasana, Muhamedovi potomci. Godine 1269. vrhovna vlast u gradu prešla je na mamelučke sultane Egipta, a 1517. na Osmanlije. Slomom osmanske moći, nakon I. svjetskoga rata, za prevlast nad Mekom borili su se šerifi i vahabiti. Naposljetku je kralj Ibn Saud 1925. ušao u grad, koji je postao dijelom Saudijske Arabije.