TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Hangzhou

Hangzhou [xaŋ62721ou] (pinyin; tradicionalno Hangchou [haŋčou]), glavni grad pokrajine Zhejiang i luka na obali istoimenoga zaljeva (dio Istočnokineskoga mora), istočna Kina; 9 236 032 st. (2020). Leži na obalama rijeke Qiantang i na južnome kraju Velikoga kanala; mrežom kanala povezan je i s donjim tokom Yangtzea na sjeveru i gradom Ningboom na jugu. Hangzhou je jedan od najrazvijenijih kineskih gradova; jako je industrijsko, financijsko i znanstvenoistraživačko središte. Ima više visokih škola i sveučilišta među kojima se ističu Zhejiang (osnovano 1897. kao akademija Qiushi), jedno od najprestižnijih kineskih sveučilišta, i Tehnološko sveučilište (osnovano 1953). Muzeji svile, čaja, pokrajinski povijesni muzej. Uz tradicionalnu jaku proizvodnju kvalitetne svile, čaja i pamuka te preradbu jute, razvila se metalurgija, strojogradnja, proizvodnja papira, kemijska industrija; u novije se doba, osobito od 1992., razvila jaka elektrotehnička (hladnjaci), elektronička (televizori, računala) i informatička industrija, visoka tehnologija, proizvodnja medicinske opreme, lijekova, automobila, prehrambenih proizvoda i dr. Rafinerija nafte. Zbog prirodnih ljepota (jezero Xi Hu ili Zapadno jezero na UNESCO-ovu je popisu svjetske kulturne baštine od 2011; parkovi) i kulturnopovijesnih spomenika (hramovi, pagode) razvijen je turizam. Važno je čvorište suvremenih cesta i željezničkih pruga (vlakovi velike brzine); podzemna gradska željeznica od 2007. Međunarodna zračna luka (Hangzhou Xiaoshan, otvorena 2000) među najprometnijima je u Kini (40,1 milijun putnika, 2019). – Malo ribarsko naselje osnovano u III. st. pr. Kr. razvilo se u trgovačko i prometno središte nakon izgradnje Velikoga kanala (609). Tijekom tzv. Doba druge podjele carstva bio je glavni grad Kraljevstva Wuyue 907–978., a najveći je uspon postigao u XII. i XIII. st. kao prijestolnica dinastije Song (1132–1276), kada je proširena carska palača te je grad postao jedan od najmnogoljudnijih na svijetu (po nekim izvorima s gotovo dva milijuna stanovnika bio je neko vrijeme i najmnogoljudniji), razvivši se znatno izvan bedema iz IX. st. I za vladavine dinastije Yuan ostaje važno trgovačko i administrativno središte južne Kine; Marko Polo naziva ga Kinsai (Quinsay) i ubraja među najljepše gradove svijeta, a Ibn Battuta najvećim gradom koji je vidio. Iako gubi na važnosti nakon dolaska dinastije Ming 1368., tijekom njezine vladavine jedno je od središta proizvodnje svile.

Citiranje:
Hangzhou. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 8. 2. 2023. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=24315>.