Zhejiang [ʌiaŋ] (pinyin; tradicionalno Chekiang [čekiaŋ], Chechiang [čečiaŋ]), pokrajina u istočnoj Kini, uz Istočnokinesko more; 101 800 km², 64 567 588 st. (2020). Ubraja se u najmanje, ali najgušće naseljene i gospodarski najrazvijenije kineske pokrajine. Obuhvaća pretežno planinski kraj (do 2000 m; 70,4% površine) s nizinskim područjem na sjeveru. Rijeke su planinske, brza toka i znatna kolebanja vodostaja; glavna je rijeka Fuchun ili Qiantang (prije Zhejiang; po njoj je pokrajina dobila ime) koja odvodnjava približno 40% površine pokrajine. Na sjeveru su mnoga jezera (Tai i dr.) i kanali. Duž dobro razvedene obale (6500 km) pruža se niz od približno 3000 otoka i otočića (najveći je Zhousan, 502 km²); među mnogim zaljevima najveći je Hangzhou u koji se ulijeva rijeka Qiantang. Klima je vlažna suptropska, pod utjecajem monsuna; godišnje padne 850 do 1700 mm oborina. Zime su kratke i hladne (srednja temperatura siječnja kreće se od 2 do 8 °C), osim na krajnjem jugu, a ljeta su vruća (srednja temperatura srpnja 27 do 30 °C). Uz umjetno natapanje obrađuje se 1/5 ukupne površine. Glavna je kultura riža, kojom se zasije oko 40% obradive površine. Po proizvodnji čaja, jute, svile (uzgoj dudova svilca) i meda (pčelarstvo) Zhejiang je među vodećim kineskim pokrajinama. Šumarstvo (pod šumama je 59,4% površine); vrlo razvijeno ribarstvo (morsko i slatkovodno) i akvakultura (alge, školjke i dr.). U primorskom su pojasu solane. Zhejiang je bogat hidroenergijom koja se u velikoj mjeri iskorištava. Među vodećim je kineskim pokrajinama po rezervama alunita, kamenog ugljena, pirofilita, tufa, fluorita, dijatomita, perlita, zeolita, srebra, cinka, vanadija, i dr. U priobalju se istražuju ležišta nafte i prirodnoga plina. Razvijena je strojograđevna, tekstilna, kemijska, elektronička, farmaceutska i prehrambena industrija. Otok Zhoushan središte je ribarstva i preradbe riba. Glavni je grad Hangzhou. Dobro je razvijena mreža suvremenih autocesta i željezničkih pruga (vlakovi velike brzine). Veliku prometnu važnost ima 36 km dug most (jedan od najduljih na svijetu) preko zaljeva Hangzhou (otvoren 2008), koji je smanjio udaljenost između Shanghaija i Hangzhoua za 180 km, te 26,5 km dug most Jintang, koji povezuje obalno područje Ningboa s otokom Zhousanom (otvoren 2009). U robnome prometu važnu ulogu ima riječni promet s razgranatom mrežom kanala (Veliki kanal, kanal Hangzhou–Ningbo i dr.). Najveće su međunarodne zračne luke Hangzhou, Ningbo i Wenzhou. Glavne su morske luke Ningbo-Zhousan (najveća na svijetu po ukupnom prometu, 1172 milijuna tona 2020., i među vodećima po kontejnerskom prometu), Wenzhou, Jiaxing i Taizhou.
