Provence-Alpes-Côte d’Azur

Provence-Alpes-Côte d’Azur [pʀɔv8118:'s alp kọ:t dazy:'ʀ], administrativna regija u jugoistočnoj Francuskoj; 31 400 km² s 5 030 890 st. (2017). Obuhvaća departmane Bouches-du-Rhône, Alpes-de-Haute-Provence, Hautes-Alpes, Var, Vaucluse, i Alpes-Maritimes. Pretežno brežuljkasto i brdovito područje proteže se od granice s Italijom na istoku do Rhône na zapadu. Obuhvaća južni dio francuskih Alpa (2961 m, Tête de l’Estrop u Provansalskim Alpama) kojih se pristranci spuštaju do uske ali gusto naseljene sredozemne obale na kojoj živi oko 80% ukupne populacije regije. U zapadnome nižem dijelu Provanse (aluvijalna ravnica Rhône i Durance) poljodjelstvo, koje u primorju poprima sredozemno obilježje; uzgajaju se vinova loza, maslina, voće (agrumi, bademi), rano povrće, cvijeće i ljekovito bilje (lavanda, ružmarin). U planinskoj unutrašnjosti ovčarstvo, u delti Rhône (Camargue) uzgoj konja i goveda. Oko 600 do 800 m visoki primorski kristalični masivi (Maures i Esterel) prekriveni su šumom primorskoga bora i makijom. Na vapnenačkim terenima ležišta boksita, uz obalu solane. Industrija je uglavnom u lučkim gradovima Marseilleu i Toulonu (petrokemijska, kemijska, prehrambena, elektronička i građevinska industrija, brodogradnja). Jedno je od najjačih turističkih odredišta Francuske (iza regije Île-de-France s Parizom) s 31 milijunom posjetitelja godišnje; ljetovališta i luksuzna kupališta na Azurnoj obali i skijališta u Alpama središta su razvijenoga turizma. Najveći je grad i upravno središte regije Marseille, ostali su veći gradovi Aix-en-Provence, Nica, Toulon, Avignon i Arles. Regija, formirana kao jedinica područne samouprave 1982., obuhvaća područje čitave povijesne pokrajine Provanse, dio povijesne pokrajine Dauphiné i područje povijesne Grofovije Nice.

Citiranje:
Provence-Alpes-Côte d’Azur. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 8. 2. 2023. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=71354>.