struka(e): geografija, opća | povijest, opća

Dauphiné [dofinẹ'], povijesna pokrajina u jugoistočnoj Francuskoj na teritoriju sadašnjih departmana Drôme i Isère u regiji Auvergne-Rhône-Alpes i Hautes-Alpes u regiji Provence-Alpes-Côte d’Azur. Glavni je grad bio Grenoble. U srednjem vijeku važno središte manufakturne proizvodnje svile, novi je gospodarski razvoj doživjela tijekom XVIII. st. – Bila je naseljena Keltima. Od 121. pr. Kr. pod rimskom vlašću, 443. osvajaju je Burgundi, potom je od 534. pod Francima. Nakon podjele Franačkoga Carstva, od 843. dio je države Lotara I., od 879. Donje Burgundije, a od 933. Burgundskog (Arelatskoga) Kraljevstva s kojim 1032. potpada pod Sveto Rimsko Carstvo. Tada postaje leno grofova Albon kao carskih vazala, a umjesto dotadašnjeg Viennea glavni grad postaje Grenoble. Od 1133. grofovi nose naslov dauphin prema dupinu (francuski dauphin) u grbu, a prema kojem do kraja XIII. st. pokrajina dobiva ime (umjesto dotadašnjeg naziva Viennois). Humbert II., koji je bio bez potomaka, prodao je posjed Francuskoj 1349. nakon čega dauphin postaje naslov francuskih prijestolonasljednika. Pokrajina je do 1457. zadržala visok stupanj autonomije. Važno granično područje za francuskih intervencija u Italiji od kraja XV. st., tijekom XVI. st. dijelovi pokrajine bili su uporište hugenota pa je ona bila poprište vjerskih ratova, a početkom XVIII. st. ustanka kamizara. Pokrajinski parlament je 1787. bio prvi u Francuskoj koji je zatražio sazivanje Generalnih staleža. Kao i druge pokrajine 1790. je ukinuta te podijeljena na departmane.

Citiranje:

Dauphiné. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 27.5.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/dauphine>.