Auvergne [ovε'ʀń], povijesna pokrajina u središnjoj Francuskoj, na području današnjih departmana Puy-de-Dôme, Cantal i Haute-Loire. Glavni je grad bio Clermont-Ferrand. Područje Auvergne nastanjivali su keltski Arverni koji su u II. st. pr. Kr. bili na čelu konfederacije više plemena, a arvernski kralj Vercingetoriks poveo je 52. pr. Kr. ustanak plemena iz srednje i sjeverne Galije protiv Rimljana (Galski rat). Dio rimske provincije Akvitanije, sredinom V. st. dolazi pod vlast Vizigota, a 507–536. Franačke. Od kraja VII. st. pod vojvodama od Akvitanije, potkraj X. st. vikonti od Clermonta proglašavaju se grofovima od Auvergne kao akvitanski vazali. Filip II. August priključio je 1213. veći dio Auvergne kraljevskoj domeni, kao Terre d’Auvergne koja je 1360. podignuta na rang vojvodstva i dana kao apanaža Jeanu de Berryju, mlađemu sinu kralja Ivana II. Ženidbom vojvodstvo dolazi u posjed vojvoda od Bourbona (starijeg ogranka kuće Bourbon) te je s ostalim njihovim posjedima 1527. konačno postala dio kraljevske domene, od 1532. kao pokrajina. Manji dio, koji Filip II. nije osvojio, zadržao je status grofovije mijenjajući vlasnike pa je 1524. postao posjed Katarine Medici, koja je grofoviju 1569. darovala mlađemu sinu Henriju. Njegovim stupanjem na prijestolje 1574 (Henrik III.) i taj je dio pokrajine pripojen kraljevskoj domeni. Auvergne je 1982–2016. bila administrativna regija koja je uz prostor povijesne pokrajine obuhvaćala i departman Allier.
