Aix-en-Provence [εksᾶpʀovᾶ:'s], grad i termalno lječilište u departmanu Bouches-du-Rhône, 25 km sjeverno od Marseillea, južna Francuska; 142 482 st. (2017). Povijesna gradska jezgra bogata je arhitektonskim spomenicima: katedrala Saint-Sauveur (XII–XVI. st.) u romaničkom i gotičkom stilu, uz koju se nalazi jedan od rijetkih očuvanih kanoničkih klaustara (XII. st.) s iznimno vrijednom skulpturalnom dekoracijom, crkva Saint-Jean-de-Malte iz 1277., kasnije dograđivana (najstarija gotička crkva u Provansi), kapele uršulinki (1647) i isusovaca (1681) u baroknom stilu, mnogobrojne palače (npr. gradska vijećnica) iz XVII. i XVIII. st. te fontane (oko 250), zbog kojih ga nazivaju »gradom s tisuću fontana« i »gradom vode«. Značajno je kulturno središte sa sveučilištem osnovanim 1409 (od 2012. dio sveučilišta Aix-Marseille), kazalištem i muzejima: Granet (osnovan 1838) s vrijednom arheološkom zbirkom te djelima francuskoga slikarstva i kiparstva od XVI. do XX. st., muzej tapiserija, gradski te prirodoslovni muzej, atelijer Paula Cézannea. Na izvorima termalne vode (33 °C) poznate još iz rimskoga doba izgrađeno je termalno kupalište, obnovljeno početkom 2000-ih. Elektronička i prehrambena industrija. – Rimsko naselje Aquae Sextiae osnovao je 123. pr. Kr. konzul Gaj Sekstije Kalvin, a pod Cezarom je postalo kolonija. Gaj Marije ondje je 102. pr. Kr. potukao Teutonce. U IV. st. glavni grad rimske provincije Druge Narbonske Galije. Vizigoti ga osvajaju 477., potom Franci, pa Langobardi te 731. Saraceni. Od 737. ponovno pod franačkom vlašću, u X. st. u sastavu je novonastale Grofovije Provanse kojoj je od 1189. prijestolnica te se u XIV. i XV. st. razvio u središte provansalske dvorske kulture, učenosti i umjetnosti; 1481., zajedno s Provansom, pripao Francuskoj.
