struka(e):

mehanički valovi, valovi koji se šire prenošenjem poremećaja elastičnoga medija, tj. titranjem čestica koje čine medij. Poremećaj medija identičan je sa samim sobom nakon perioda u kojem se val proširi za udaljenost valne duljine, tj. dok čestica medija napravi jedan puni titraj.

Svojstva mehaničkih valova

Energija mehaničkih valova veća je što je veći poremećaj koji se prenosi, tj. što je veća amplituda titranja čestica.

Valna duljina mehaničkih valova je udaljenost na koju se proširi poremećaj medija dok čestica medija napravi jedan puni titraj.

Brzina širenja mehaničkih valova kroz medij ovisi o njegovim svojstvima (npr. o elastičnosti i gustoći u čvrstim tijelima i temperaturi i tlaku u plinovima). Ako se val širi kroz različite medije, mijenjaju se brzina i valna duljina, ali frekvencija ostaje ista.

Izvor mehaničkih valova je svako tijelo koje titra u elastičnome mediju (npr. izvor zvuka može biti žica glazbenoga instrumenta). Frekvencija valova jednaka je frekvenciji izvora.

Prigušenje mehaničkih valova nastaje jer se u mediju dio energije valova pretvara u druge oblike energije.

Stojni val je val kojemu neke čestice medija titraju, a neke stalno miruju. Može nastati ako medij kroz koji se val širi nije dovoljno prostran (u usporedbi s njegovom valnom duljinom), pa se valovi reflektiraju o rubove medija, susreću s valovima koji tek pristižu na mjesto refleksije i interferiraju.

Dopplerov efekt pojavljuje se kada postoji relativno gibanje između izvora vala i promatrača.

Vrste mehaničkih valova

Mehanički valovi razlikuju se prema tome kako pri širenju titraju čestice medija:

longitudinalni, čestice titraju u pravcu širenja vala,

transverzalni, čestice titraju okomito na smjer širenja vala i

površinski, pojavljuju se na granici dvaju medija, kombinacija su longitudinalnih i transverzalnih valova, a čestice medija gibaju se kružno.

Neki mehanički valovi nazivaju se prema mediju kroz koji se šire, npr. atmosferski valovi, valovi u moru, neki prema izvoru valova, npr. potresni valovi, a neki prema frekvenciji, npr. infrazvuk, ultrazvuk i zvuk.

Citiranje:

mehanički valovi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/mehanicki-valovi>.