Dopplerov efekt (po Christianu Johannu Doppleru), promjena opažene frekvencije valova pri relativnom gibanju njihova izvora ili promatrača. Zamjećuje se kod svakoga valnoga gibanja kao povećanje, odnosno smanjenje frekvencije kada se izvor valova i promatrač međusobno približavaju, odnosno udaljavaju. Umjesto frekvencije izvora f0, opaža se viša ili niža frekvencija f = f0 (1 ± v/c), gdje je v relativna brzina izvora i promatrača, c brzina širenja valnoga gibanja; predznak + vrijedi za približavanje, a – za udaljavanje. Kod zvučnih valova Dopplerov efekt opaža se kao povišenje ili sniženje tona: npr. ton raznih vozila čini se viši za vrijeme približavanja a niži prilikom udaljavanja. Kod svjetlosnih valova spektralne linije pomaknute su prema ljubičastomu dijelu spektra (plavi pomak) ako se izvor približava, a prema crvenome (→ crveni pomak) ako se udaljava. Prema teoriji relativnosti u tom slučaju vrijedi: f = f0 √ 1 − v²/c² / [1 − (v/c) cos α], gdje je c brzina svjetlosti, a α kut izvora prema promatraču: α = 90° kod transverzalnoga gibanja, pa se to naziva transverzalni (poprečni) Dopplerov efekt.
U astronomiji se s pomoću Dopplerova efekta mjeri radijalna brzina gibanja nebeskih objekata (npr. udaljavanje ili približavanje zvijezda, male promjene brzine zvijezda pod utjecajem ekstrasolarnih planeta, brzine gibanja galaktika) ili njihovih dijelova (brzina rotacije, brzina pulsiranja).
S pomoću Dopplerova efekta i radara u prometu se može odrediti brzina gibanja vozila; u meteorologiji, brzina gibanja oblaka; u medicini, brzina protoka krvi (→ ehosonografija).
