atmosferski valovi, valna gibanja čestica zraka u atmosferi. Dijele se na longitudinalne, vertikalno-transverzalne i horizontalno-transverzalne valove.
Longitudinalni atmosferski valovi (valovi kompresije i dilatacije) širenje su zvuka i infrazvuka u atmosferi. Brzina širenja ovisi o temperaturi zraka; pri temperaturi od 0 °C brzina zvuka iznosi 331 m/s.
Vertikalno-transverzalni atmosferski valovi (gravitacijski ili Helmholtzovi valovi) nastaju na granicama temperaturnih inverzija i na frontalnim plohama, gdje postoje diskontinuiteti gustoće zraka i brzine vjetra. Postaju vidljivi kada se na brjegovima vala kondenzira vodena para, pa nastaju valoviti oblaci. Mogu izazvati trešnju zrakoplova.
Horizontalno-transverzalni atmosferski valovi (Rossbyjevi ili dugi valovi) (→ rossby, carl-gustaf arvid) valoviti poremećaji u pretežno zapadnom strujanju na umjerenim geografskim širina koji se pojavljuju se na visinama od približno 5 km, a očituju se na visinskim sinoptičkim kartama (→ sinoptička meteorologija) kao doline i grebeni u toku izohipsa, odn. izobara. Proučavanje horizontalno-transverzalnih valova pokazalo se vrlo korisnim u srednjoročnoj prognozi vremena. Na cijeloj polutki obično se istodobno pojavljuje 4 do 5 dugih valova, tako da njihove duljine iznose po nekoliko tisuća kilometara. Dugi valovi u tijesnoj su vezi s ciklonalnim poremećajima, koji se razvijaju na troposferskim frontama (→ ciklon). Prodori toploga zraka prema sjeveru podudaraju se s grebenima dugih valova, a prodori hladnoga zraka iz umjerenih i polarnih geografskih širina u suptropsko područje, s dolinama dugih valova.
