struka(e): geografija, opća | povijest, opća

Vendée [vᾶde'], departman na obali Atlantskoga oceana, u regiji Pays de la Loire, u zapadnoj Francuskoj; 6720 km², 679 991 st. (2017). Dio je povijesne pokrajine Poitou. Obuhvaća dijelom isušenu močvarnu nizinu (Bretonsku na sjeveru i Poitevina na jugu), koja prema istoku prelazi u brežuljkast i šumovit kraj (290 m; južni rubni dio Armoričkoga gorja) ispresijecan mnogobrojnim vodotocima. Blaga i vlažna oceanska klima. Poljodjelstvo (vinogradarstvo i voćarstvo), stočarstvo, ribarstvo (uzgoj kamenica). Brodogradnja (ribarski brodovi), metalna industrija, tvornice ribljih konzervi. Razvijen je kupališni turizam (oko 140 km pješčanih plaža) u naseljima Les Sables-d’Olonne, La Tranche-sur-Mer, Saint-Jean-de-Monts i dr. Upravno je središte La Roche-sur-Yon (54 372 st., 2017). – Departman Vendée (Vandeja) formiran je, kao i drugi departmani, ukidanjem dotadašnjih pokrajina 1790. Ondje je u ožujku 1793. izbila pobuna plemstva uz potporu seljaštva i svećenstva (oko 30 000 ustanika) protiv republikanske Francuske. Konzervativno-rojalističke ustanike vojnom je opremom pomagala Velika Britanija, koja je, osim toga, svojim brodovima prebacivala u Vendée rojalističke emigrante. Pobunjenici (Vandejci), pod zapovjedništvom markiza Henrija du Vergiera de La Rochejaqueleina, imali su uspjeha u prvoj fazi ustanka, ali ih je republikanska vojska do kraja 1793. u nekoliko navrata razbila. Emigrantski desantni odred koji se iskrcao kraj Quiberona, uz izravnu pomoć Britanaca, uništio je general Lazare Hoche. Ustanak je 1796. konačno ugušen, ali su se pokušaji pobune na tom području ponovili 1799–1800. i 1815. protiv Napoleona I. Bonapartea, a 1831–32. u korist Burbonaca. (→ chouani)

Citiranje:

Vendée. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 21.12.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/vendee>.