spektralni razredi zvijezda, skupine zvijezda razvrstane prema strukturi spektra elektromagnetskoga zračenja, temperaturi i drugim svojstvima. Spektri zvijezda sadržavaju podatke o fizičkim i kemijskim svojstvima zvijezda te o temperaturi fotosfere, tj. onoga dijela atmosfere iz kojeg se emitira svjetlost. Primjerice, apsorpcijske linije neutralnoga helija najjače su na temperaturi fotosfere 20 000 do 25 000 K, apsorpcijske linije vodika na temperaturi 9000 do 10 000 K, na temperaturama ispod 4000 K atomi se spajaju u molekule, koje umjesto linijskoga daju vrpčasti spektar.
U glavnom nizu HR-dijagrama, u kojem se prikazuje sjaj zvijezda dok se površinska temperatura snižava od 60 000 do 2000 K osnovni su spektralni razredi O, B, A, F, G, K, M, a među njima se nalazi 90% zvijezda: modri divovi (sjajne, vruće zvijezde brze vrtnje, spektralnoga razreda O, B), prosječne bijele i žute zvijezde poput Sunca (A, F, G) i crveni patuljci (zvijezde slaba sjaja, niske temperature i spore vrtnje, K i M). Razredi se uglavnom dijele u deset podrazreda, a Sunčev je spektar u razredu G2.
Svojstva zvijezda osnovnih spektralnih razreda
| razred |
temperatura |
boja |
spektralne linije |
masa (Sunčeva masa) |
promjer (Sunčev promjer) |
zvijezda |
udjel u ukupnom broju zvijezda glavnog niza HR- dijagrama |
| O |
viša od 30 000 K |
modra |
jake apsorpcijske linije ioniziranoga helija |
veća od 16 |
veći od 6,6 |
Alnitak |
0,00003% |
| B |
30 000 do 10 000 K |
svijetlo modra |
helijeve linije slabije od vodikovih |
2,1 do 16 |
1,8 do 6,6 |
Ahernar, Rigel, Spika |
0,13% |
| A |
10 000 do 7500 K |
bijela |
najjače su apsorpcijske vodikove linije |
1,4 do 2,1 |
1,4 do 1,8 |
Altair, Sirius, Vega |
0,6% |
| F |
7500 do 6000 K |
svijetlo žuta |
izrazite linije ioniziranoga kalcija, a vodikove su linije slabe |
1,04 do 1,4 |
1,15 do 1,4 |
Kanop, Prokion, Sjevernjača |
3% |
| G |
6000 do 4500 K |
žuta |
jake kalcijeve linije, mnogobrojne linije metala |
0,8 do 1,04 |
0,96 do 1,15 |
Sunce, Kapela |
7,6% |
| K |
4500 do 3500 K |
narančasta |
mnogobrojne linije metala, jedva primjetne vodikove linije |
0,45 do 0,8 |
0,7 do 0,96 |
Arktur, Aldebaran |
12,1% |
| M |
3500 do 2000 K |
crvena |
prevladavaju apsorpcijske molekulske vrpce, linije titanijeva oksida |
manja od 0,45 |
manji od 0,7 |
Antares, Betelgez, Proksima Centaura |
76,45% |
Posebni su spektralni razredi: W, Wolf-Rayeteove zvijezde, koje u svojim atmosferama sadrže uglavnom helij; C (ranija oznaka R i N), crveni divovi u završnoj fazi razvoja, njihovi spektri sadrže linije ugljika; S, velike i često dugoperiodično promjenljive zvijezde, njihovi spektri sadrže molekularne vrpce cirkonijeva i titanijeva monoksida; L, tamnocrveni i smeđi patuljci s temperaturom između 1300 i 2000 K, najviše emitiraju u infracrvenom dijelu elektromagnetskog spektra, u spektrima se ističu spektralne linije metalnih hidrida; T, smeđi patuljci s temperaturom između 700 i 1300 K, najviše emitiraju u infracrvenom dijelu elektromagnetskoga spektra, u spektrima se ističu spektralne linije metana; Y, smeđi patuljci s temperaturom nižom od 700 K; D, bijeli patuljci.
Proučavanjem spektra s obzirom na raspored jakosti kontinuuma te s obzirom na jakost apsorpcijskih linija i na njihov oblik određuju se svojstva zvjezdanoga plina i zvijezde kao cjeline. Procjenjuje se npr. tlak u atmosferi, gravitacijsko ubrzanje i volumen zvijezde. Dopplerovi pomaci u spektrima omogućavaju uvid u radijalna gibanja zvijezde i atmosfere zvijezde, brzinu rotacije, jakost magnetskoga polja i dr.
