promjenljive zvijezde, zvijezde kojima se, gledano sa Zemlje, mijenja sjaj. Čine oko 1% svih zvijezda, u Mliječnoj stazi otkriveno ih je više od 46 000, u drugim galaktikama oko 10 000. Razlikuju se s obzirom na jakost (intenzitet) sjaja, promjenu sjaja (razliku između najvećeg i najmanjeg sjaja), period promjene sjaja, povezanost sjaja i perioda promjene sjaja, pravilnost i oblik krivulje sjaja (krivulje koja prikazuje promjene jakosti sjaja u ovisnosti o vremenu), uzrok promjene jakosti sjaja (promjena u zvijezdi ili pratilac koji ju povremeno zaklanja), površinsku temperaturu zvijezde, položaj zvijezde u galaktici i dr. Prilikom promjene sjaja najčešće se mijenja i površinska temperatura zvijezda, a pomiču se i spektralne linije (prema plavom dijelu spektra kada se atmosfera zvijezde širi i prema crvenom dijelu spektra kada se atmosfera zvijezde skuplja).
Mlade promjenljive zvijezde nedavno su nastale zvijezde kojima se nuklearne reakcije u jezgrama još nisu stabilizirale, npr. T-tauride.
Pulsirajuće zvijezde promjenjive su zvijezde kojima se sjaj mijenja zbog promjene volumena. Čine oko 66% promjenljivih zvijezda. Volumen zvijezda se mijenja zbog narušavanja ravnoteže između gravitacije, koja sažima zvijezdu, i sila suprotnoga smjera nastalih tlakom zračenja nuklearnih procesa u unutrašnjosti zvijezde. Dijele se na cefeide, beta cefeide, RR-liride, RV-tauride, miride, i polupravilno promjenljive zvijezde. Pulsiranje se pojavljuje kada se na visokim tlakovima i temperaturama ioniziraju atomi helija (He++). Sloj ioniziranoga helija ne propušta zračenje i time se unutarnji slojevi atmosfere dodatno zagrijavaju i povećava se unutarnji tlak. Donji slojevi atmosfere zvijezde potiskuju gornje slojeve prema van i zvijezda se širi. Povećanjem volumena tlak se smanjuje, a s njim i temperatura, ioni helija povezuju se sa slobodnim elektronima stvarajući neutralni helij, koji propušta zračenje. Potisnuta se tvar naglo hladi. Kada se dovoljno ohladi, ponovno pada na zvijezdu.
Bljeskovite zvijezde su crveni patuljci koji povremeno i nepredvidljivo naglo povećaju svoj sjaj i vrate se na uobičajenu emisiju u nekoliko minuta npr. Barnardova zvijezda, Proksima Kentaura, Wolf 359.
Eruptivno promjenljive zvijezde velike su i nestabilne zvijezde kojima se sjaj nepravilno mijenja zbog erupcija na njihovoj površini, npr. Cih i Eta Kobilice.
Kataklizmički promjenljive zvijezde bliske su dvojne zvijezde koje međusobno izmjenjuju tvar, a sjaj im se tisućama puta povećava u nepravilnim vremenskim razmacima. (→ nove; supernove)
Pomrčinski promjenljive zvijezde dvojne su ili višestruke zvijezde u kojima se sastavnice gibaju tako da na dijelu staze periodično, djelomice ili posvema, jedna drugu zaklanjaju (→ pomrčina). Iako je moguće da svijetle postojano, gledano sa Zemlje, zbog zaklanjanja se čini da im se sjaj periodično mijenja.
