cefeide (prema Delti Cefeja, prvoj zvijezdi te vrste kojoj je periodičnost promjene sjaja otkrio engleski amaterski astronom John Goodricke 1784), velike sjajne promjenljive zvijezde (100 do 20 000 puta sjajnije od Sunca) kojima se sjaj pravilno i periodično mijenja u skladu s promjenom volumena i površinske temperature. Krivulja sjaja pokazuje brži porast nego pad. Otkriće Henriette Leavitt Swan da sjajnije zvijezde uvijek sporije pulsiraju omogućilo je određivanje udaljenosti zvjezdanih skupova i galaktika s pomoću cefeida.
Dijele se na klasične cefeide (cefeide I, prve populacije) i na cefeide II (druge populacije).
Klasične cefeide nalaze se u spiralnim krakovima galaktika, građene su od tvari bogate metalima (pripadaju zvjezdanoj populaciji I), masa im je 4 do 20 puta veća od Sunčeve, 400 do 100 000 puta su sjajnije, promjer im se tijekom pulsiranja mijenja za 25%, period pulsiranja može biti između 1 i 70 dana, a sjaj im se mijenja za 0,5 do 2 magnitude. Što su sjajnije, period pulsiranja im je dulji. U Mliječnoj stazi otkriveno je više od 700 klasičnih cefeida, a u drugim galaktikama nekoliko tisuća. Klasična cefeida najbliža Zemlji je Sjevernjača.
Cefeide II ili W Virginis (po W Djevice, prvoj otkrivenoj zvijezdi te vrste) nalaze se u središtima i haloima galaktika, građene su od tvari siromašne metalima (pripadaju zvjezdanoj populaciji II). Kao i klasične cefeide, što su sjajnije (100 do 5000 puta sjajnije od Sunca), period pulsiranja im je dulji (1 do 50 dana), međutim, za jednake periode sjaj im je u odnosu na klasične cefeide manji za 1,5 do 2 magnitude.
