struka(e): fizika
ilustracija
KAPILARNOST, 1. kapilarna elevacija, 2. kapilarna depresija

kapilarnost, pojava podizanja ili spuštanja razine tekućina uz rub uskih cijevi (kapilara) uzrokovana silama adhezije i kohezije. U uskim cijevima (unutarnjeg promjera manjeg od 1 mm), gdje je površina tekućine velika prema volumenu tekućine, visina do koje će se tekućina podići ili spustiti ne ovisi samo o zakonu spojenih posuda jer vrijednosti površinskih sila i gravitacije postaju usporedive i razina tekućine u cijevi može se podizati (kapilarna elevacija) ili spuštati (kapilarna depresija). Tekućina koja »moči« stijenke kapilare (adhezija veća od kohezije, npr. voda u staklenoj posudi) podizat će se, a tekućina koja »ne moči« stijenke kapilare (kohezija veća od adhezije, npr. živa u staklenoj posudi) spuštat će se. Visina do koje će se tekućina podići ili spustiti u kapilari ovisi o svojstvima tekućine (npr. površinskoj napetosti) te promjeru i vrsti materijala od kojega je izgrađena kapilara. Objašnjenje kapilarnosti kao i matematičku teoriju oblika površine tekućine i kao posljedicu svojstva realne tekućine prouzročenoga međumolekulskim silama zbog kojega se ona može uzdizati ili spuštati uz rub posude dali su u svojim radovima Thomas Young (1804), Pierre Simon de Laplace (1806), Carl Friedrich Gauss (1830), Siméon Denis Poisson (1831) i Johannes Diderik Van der Waals (1893).

Citiranje:

kapilarnost. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 15.6.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/kapilarnost>.