struka(e): fizika

površinska napetost (znak σ), fizikalna veličina koja opisuje svojstvo površine tekućine zbog kojega se ploština slobodne površine tekućine smanjuje. Količnik je uloženoga rada dW i promjene ploštine dP slobodne površine, tj. σ = dW/dP. Mjerna je jedinica površinske napetosti džul po metru kvadratnom (J/m²) ili njutn po metru (N/m). Uzrok je površinske napetosti asimetrični raspored međumolekularnih sila na granici faza. U unutrašnjosti tekućine je prosjek sila što djeluju na pojedinu molekulu jednak nuli, a na površini su molekule izložene nejednakim silama s vanjske i s unutarnje strane tekućine. Kada je tekućina u dodiru s plinom, privlačne sile među molekulama tekućine jače su od sila između molekula tekućine i plina, pa su molekule tekućine na površini privučene prema unutrašnjosti. Tako na primjer površinska napetost vode omogućava da se kukac gazivoda kreće po njezinoj površini. Djelovanje deterdženata i sredstava za flotaciju zasniva se na njihovu učinku na površinsku napetost tekućina. (→ tenzidi)

Citiranje:

površinska napetost. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 15.6.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/povrsinska-napetost>.