Guangdong [guaŋduŋ] (pinyin; tradicionalno Kwangtung i Kuangtung [kwaŋtuŋ]), primorska pokrajina u južnoj Kini, uz obalu Južnokineskoga mora, u porječju donjega toka rijeke Xi i delti rijeke Zhu Jiang (Biserna rijeka); 179 700 km², 126 012 510 st. (2020; prva po broju stanovnika u zemlji). U sjevernome dijelu gorovito područje (Nan Ling) s vrhovima do 1902 m visine (Shikengkong), u središnjem dijelu brežuljkasti kraj s terasama i širokim riječnim dolinama, a u južnome dijelu pretežno nizinsko područje. Morska obala, duga 3368 km (s otocima 4100 km), niska je i razvedena (oko 650 otoka i otočića). Klima je u većem dijelu pokrajine suptropska pod utjecajem monsuna; ljeta su vruća i vlažna, zime tople i suhe. Česti su tajfuni. U dobro natapanim ravnicama, osobito u delti rijeke Zhu Jiang (tvore je rijeke Xi, Bei i Dong s pritocima), uzgaja se riža (dvije do tri žetve godišnje), šećerna trska, slatki krumpir, duhan, čaj, kikiriki, banane, ananas i agrumi. Po uzgoju dudova svilca Guangdong je među vodećim kineskim pokrajinama. Razvijeno je morsko i slatkovodno ribarstvo i akvakultura. Guangdong se ubraja u ekonomski najrazvijenije kineske pokrajine. Do reformi i otvaranja ekonomije došlo je prije nego u drugim dijelovima Kine; od 1980. otvaraju se slobodne ekonomske zone (Shenzhen, Zhuhai, Shantou). Gospodarstvo je najrazvijenije na području delte rijeke Zhu Jiang, na rubu koje se nalaze Hong Kong i Macao. Iskorištavaju se ležišta ugljena, uljnih škriljevaca, nafte iz podmorja (Južnokinesko more), cinkove, željezne, manganove i volframove rude te germanija i telurija. Razvijene su elektrotehnička, elektronička, informatička, automobilska, strojograđevna, petrokemijska, farmaceutska, prehrambena (gotovo polovica ukupne kineske proizvodnje šećera), kemijska, tekstilna i drvna industrija (šume pokrivaju polovicu ukupne površine); metalurgija, rafinerije nafte. Glavni je grad Guangzhou, a najveći Shenzhen; ostali su veći gradovi Dongguan, Foshan, Shantou, Zhongshan, Huizhou, Zhuhai. Prometna je mreža dobro razvijena, osobito na području delte; luke Guangzhou (612,4 milijuna tona, 2020) i Shenzhen (265,1 milijun tona 2020; 27,8 milijuna kontejnera, 2018) ubrajaju se u vodeće luke svijeta, a ujedno su i među najprometnijim zračnim lukama Kine. Do 1988. pokrajini je pripadao i otok Hainan.
