struka(e): geografija, opća
ilustracija
GUANGZHOU, mostovi na Bisernoj rijeci

Guangzhou [guaŋou] (pinyin; tradicionalno Kuangchou [kwaŋčou], Canton [ka'nton] i Kanton), glavni grad pokrajine Guangdong i najveće trgovačko i industrijsko središte južne Kine; 16 096 724 st. (2020). Razvio se na glavnome rukavu delte rijeke Zhu Jiang (Biserna rijeka), oko 145 km daleko od otvorenoga Južnokineskog mora, na spojnici riječnih i morskih putova s kopnenom prometnom arterijom (Guangzhou–Peking). Stara gradska jezgra na sjevernoj obali Zhu Jianga tvori s okolnim četvrtima jedinstveno gradsko područje tek od 1920-ih, kada su porušene 14 km duge gradske zidine. U novije doba (od 1949) snažnije se industrijalizira, izgrađuje se suvremeno opremljen lučki prostor (uz stalno jaružanje) i povećava trgovina. Guangzhou je jedan od gospodarski vodećih gradova Kine. Glavne su industrijske grane elektronička, građevinska i automobilska industrija, biotehnologija, strojogradnja s brodogradnjom, petrokemijska, kemijska, prehrambena (šećer) i tekstilna industrija, te metalurgija. Očuvana je obrtnička proizvodnja kvalitetnih izrađevina od porculana, bjelokosti, papira, palmina lišća, bambusa i dr. Od 1957. održava se svake godine Kantonski sajam, jedan od najstarijih i najvećih trgovačkih sajmova u Kini. Guangzhou je kulturno središte s mnogo sveučilišta (najprestižnija su Sun Yat-sensovo, Jinansko, Južnokinesko tehnološko, Guangzhousko) i visokih škola, mnogim znanstvenoistraživačkim institutima (tehnološki, botanički, kemijski, poljoprivredni) i s bogatim muzejsko-galerijskim ustanovama (muzej umjetnosti, grobnica-muzej kralja Zhao Moa iz dinastije zapadni Han i dr.). Mnogo znamenitih građevina uništeno je modernizacijom grada 1920-ih. Sačuvani su hram iz doba dinastije Qing (danas etnografski muzej), budistički hram Liurong (537., izgorio u X. st.; pagoda rekonstruirana 1097), hram Guangxiao (IV. st.), džamija Huaisheng (VII. st.; poslije pregrađivana). U središnjem dijelu grada izgrađene su mnoge suvremene prometnice i poslovni neboderi; toranj visok 600 m (izgrađen 2009) ubraja se u najviše samostalne građevine na svijetu. Jako je turističko središte (više od 41,8 milijuna turista 2020). Luka Guanzhou (sastoji se od lučkih područja Nansha, Xinsha, Huangpu i unutrašnje gradske luke) s prometom od 528 milijuna tona tereta i 22,6 milijuna kontejnera (2021) ubraja se u vodeće kineske i svjetske luke. Brodske (katamaran) linije iz lučkih terminala Nansha i Lianhuashan povezuju ga s Hong Kongom i Macaom. Novoizgrađena (2004) međunarodna zračna luka Baiyun najveća je u južnoj Kini (73,4 milijuna putnika, 2019) i među vodećima u svijetu. – Prvo naselje na području današnjega grada potječe iz VII. ili VI. st. pr. Kr. Guangzhou je bio prva kineska luka otvorena za trgovačke veze s inozemstvom (odatle naziv vrata Kine), osobito se širio u VII–VIII. st., u doba dinastije Tang, potom od kraja XIII. st., nakon što je dinastija Yuan zavladala južnom Kinom, te potkraj XIV. st., u prvim godinama vladavine dinastije Ming. Od kraja XVII. i tijekom XVIII. st. jedna je od najvećih svjetskih luka, vodeća u izvozu čaja i porculana. Povlašteni status grad je izgubio od sredine XIX. st. kada se druge kineske luke otvaraju za vanjsku trgovinu. Potkraj XIX. i početkom XX. st. ondje je izbilo nekoliko pobuna protiv dinastije Qing, a grad je 1916–25. bio sjedište Sun Jat-sena i njegove stranke Kuomintang. Japanci su ga okupirali 1938–45., a 1949. kratko je bio središte kuomintanške vlade prije nego ga je osvojila kineska Crvena armija.

Citiranje:

Guangzhou. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 9.10.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/guangzhou>.