Grand Est [gʀᾶd ε'st], administrativna regija u sjeveroistočnoj Francuskoj između Pariške zavale na zapadu i rijeke Rajne na istoku; 57 441 km², 5 549 586 st. (2017). Nastala je 2016. reorganizacijom postojećega regionalnog ustroja i spajanjem dotadašnjih regija Champagne-Ardenne, Alsace i Lorene. Obuhvaća departmane Ardennes, Aube, Bas-Rhin, Marne, Haute-Marne, Haut-Rhin, Meurthe-et-Moselle, Meuse, Moselle i Vosges. Pretežito je ravničarski kraj ispresijecan rijekama Marne, Moselle i Seine, međusobno povezanim sustavom plovnih kanala. Na sjeveru, uz francusko-belgijsku granicu prelazi u nisko i šumovito južno pobrđe Ardena (do 500 m visine), a na istoku u planinski masiv Vogeza s najvišim vrhom Grand Ballon (1424 m). Južni dijelovi regije zahvaćaju sjeverne obronke vapnenačkog ravnjaka Langres te najsjevernije ogranke Jure (Glaserberg, 816 m) uz francusko-švicarsku granicu. U višim predjelima pod šumama i pašnjacima razvijeno je stočarstvo (mliječno govedarstvo), u nizinama poljodjelstvo (žitarice, šećerna trska, hmelj, duhan), a u prigorju voćarstvo i vinogradarstvo. Područje Champagne na zapadu regije poznato je po proizvodnji pjenušavih vina. Uz Strasbourg koji je upravno središte Grand Esta, veći gradovi, riječne luke i jaka središta prehrambene, automobilske, tekstilne, kemijske i elektroničke industrije su Metz, Mulhouse, Nancy i Reims.
