Demokrit (grčki Δημόϰρıτος, Dēmókritos), grčki filozof (Abdera, oko 460. pr. Kr. – Abdera, između 380. i 370. pr. Kr.). Glavni predstavnik atomizma i najdosljedniji zastupnik materijalizma u antičkoj filozofiji, koji je s pomoću teorije o sićušnim česticama, atomima, objasnio cijeli svemir.
Bio je Leukipov učenik. Kao mlad čovjek putovao je u potrazi za znanjem: u Ateni se razočarao kad ga Anaksagora iz Klazomene nije htio upoznati, posjetio je Perziju, najdulje se zadržao u Egiptu i na kraju se vratio u Abderu gdje je ostao do kraja života. Bavio se tadašnjim znanostima: fizikom, astronomijom, matematikom, etikom, filologijom, medicinom i dr.
Po njemu je zbilja sazdana od atoma i praznog prostora između atoma. Atomi su kvantitativno najmanje čestice, nepromjenljivi i neuništivi, međusobno različiti po obliku i volumenu. Naš svijet i sva zbivanja u njemu mogu se objasniti promjenama u kretanju atoma ili promjenama u načinu na koji su atomi povezani. Primjerice, neki su predmeti čvrsti jer su atomi koji ih čine snažno povezani kukicama na svojoj površini, neke su tvari masne jer ih čine glatki atomi koji lako skliznu jedni preko drugih, neka su svojstva tvari (boja, temperatura, okus) posljedica međudjelovanja promatranih atomskih struktura i atomskih struktura ljudskoga tijela. U Demokritovoj kozmologiji divovski atomski vrtlozi sudaranjem, stezanjem i skrućivanjem stvaraju nebeska tijela i druge svjetove. Svjetovi mogu biti različito veliki, u nekima nema ni Sunca ni Mjeseca, u nekima su Sunce i Mjesec veći od naših, u nekima ih je više. Neki svjetovi rastu, neki su u vrhuncu, a neki se raspadaju. Stvaranje i propadanje svjetova zbiva se po nužnim mehaničkim zakonima, neprekidno, bez utjecaja natprirodnih bića, a naš svijet je jedan od svjetova.
U matematici se bavio brojevima i geometrijom. Prema Arhimedu, Demokrit je otkrio da su volumeni stošca i piramide tri puta manji od volumena valjka i prizme koji imaju jednaku bazu i visinu.
U etičkim odlomcima Demokrit je tvrdio da čovjek nema dušu koja bi bila božanskoga podrijetla, nego se ljudsko tijelo i duša sastoje od atoma, ali su atomi duše pokretniji, nježniji, sitniji i sl.
Njegova djela nisu sačuvana, a poznata su po navodima drugih autora, npr. Aristotel se suprotstavljao njegovim idejama, a Epikur je bio zagovornik atomizma. Poznato je više od 70 naslova djela, npr. iz fizike i astronomije: O bojama (Περὶ χροῶν), Kozmografija (Κοσμογραφίη), Mali poredak svijeta (Μιϰρὸς διάϰοσμος), O magnetu (Περὶ τῆς λίϑου), Opis neba (Οὐρανογραφίη), Velika godina ili astronomski kalendar (Μέγας ἐνιαυτὸς ἢ Ἀστρονομίη), O planetima (Περὶ τῶν πλανήτων), O različitim oblicima (Περὶ τῶν διαφερόντων ῥυσμῶν), O tekućinama (Περὶ χυμῶν); iz matematike: Brojevi (Ἀριϑμοί), O geometriji (Περὶ γεωμετρίης), Preslikavanje (̓Ἐϰπετάσματα); iz etike: Amaltejin rog (̕Αμαλϑείης ϰέρας), O duševnom stanju mudroga čovjeka (Περὶ τῆς τοῦ σοφοῦ διαϑέσεως), Pitagora (Πυϑαγόρης); iz umjetnosti: O pjesništvu (Περὶ ποιήσιος), O ritmovima i harmoniji (Περὶ ῥυϑμῶν ϰαι ἁρμονίης). Po njem je nazvan krater na Mjesecu (Democritus).
