Thomson [tɔ'msən], William (Kelvin of Largs [ke'lvin əv lα:gz]), britanski fizičar (Belfast, 26. VI. 1824 – Netherhall kraj Largsa, Škotska, 17. XII. 1907). Diplomirao je matematiku na Sveučilištu u Cambridgeu 1845. te bio profesor fizike na Sveučilištu u Glasgowu (1846–99; od 1904. do smrti rektor).
Proučavao je toplinske pojave; 1848. predložio je ljestvicu termodinamičke temperature, neovisnu o termometrijskom sredstvu u instrumentu, koja se mjeri kelvinima. Na temelju razmatranja hlađenja Zemlje toplinskim vođenjem procijenio je njezinu starost na 20 do 400 milijuna godina (1850), a 1851. objavio je rad o dinamičkoj teoriji topline, u kojem je sadržano i načelo o disipaciji energije, pa je tako formulirao drugi zakon termodinamike, na temelju radova Sadija Carnota, Juliusa Roberta von Mayera, Jamesa Prescotta Joulea i dr. S Jouleom je 1852. otkrio pojavu sniženja temperature pri adijabatskom procesu širenja realnoga plina kroz usku cijev nazvanu Joule-Thomsonov efekt. U području elektromagnetizma, postavio je teoriju električnih oscilacija, mjerio promjenu električnoga otpora pod utjecajem vanjskoga magnetskoga polja 1857., unaprijedio prenošenje signala kroz podmorske kabele, konstruirao niz osjetljivih instrumenata za registraciju najmanjih promjena električne struje u kabelima (→ balistički galvanometar). Usavršio je mornarički kompas, poboljšao metodu mjerenja morskih dubina zvučnim dubinomjerom, konstruirao aparat za mjerenje i predviđanje plime i oseke. Pridonio je razvoju teorijskog objašnjenja vrtloženja fluida (Kelvinov teorem, 1866). Dao je znatan doprinos razvoju teorije kemijske ravnoteže, teoriji elastičnosti, proučavao geomagnetizam, atmosferski elektricitet, morske valove i dr. Kelvinovi valovi, morski valovi izazvani Coriolisovom silom, opaženi su i u Jadranu.
Bio je član (od 1851) i predsjednik (1890–95) Royal Society, član Američke akademije umjetnosti i znanosti (od 1872) i francuske Akademije znanosti (od 1877). Viteški naslov (Sir) dobio je 1866., a plemićki naslov (barun Kelvin of Largs) dodijeljen mu je 1892. Po njem je nazvan planetoid (8003 Kelvin).
