struka(e): fizika
Carnot, Sadi
francuski inženjer i fizičar
Rođen(a): Pariz, 1. VI. 1796.
Umr(la)o: Pariz, 24. VIII. 1832.
ilustracija
CARNOT, Nicolas Léonard Sadi

Carnot [kaʀnọ'], Sadi, francuski inženjer i fizičar (Pariz, 1. VI. 1796Pariz, 24. VIII. 1832). Sin Lazarea Carnota. Diplomirao je na École polytechnique u Parizu 1814. i na vojnoj topničkoj i inženjerskoj školi École d'application de l'artillerie et du génie u Metzu 1817. Bio je inženjerski časnik francuske vojske (ugl. pri Glavnom stožeru gdje se bavio i znanstvenim radom) od 1817. do 1828. kada se povukao i živio od obiteljskog nasljedstva.

U raspravi Razmišljanja o pokretačkoj moći vatre i o strojevima prikladnima za razvijanje te moći (Réflexions sur la puissance motrice du feu et sur les machines propres à développer cette puissance, 1824) dao je načela rada idealnoga toplinskoga stroja i iznio drugi zakon termodinamike. Osnovna misao te rasprave jest da svaki toplinski stroj prima toplinsku energiju na višoj temperaturi, pretvara samo dio primljene energije u mehanički rad i nužno predaje u okoliš preostali dio toplinske energije na nižoj temperaturi, tj. da se sveukupna primljena toplinska energija ne može pretvoriti u mehanički rad. Carnot je opisao idealni toplinski stroj maksimalne djelotvornosti koja ovisi samo o temperaturnoj razlici dvaju toplinskih spremnika: η = (T1 – T2)/T1, bez obzira na to obavlja li rad vodena para, ugrijani zrak ili koja druga tvar. Carnotov kružni proces sastoji se od četiri faze: izotermno primanje topline na višoj temperaturi T1, adijabatsko sniženje temperature, izotermno davanje topline na nižoj temperaturi T2, adijabatsko povišenje temperature na prvobitnu T1. Carnot je već 1831. dao prilično točnu vrijednost za mehanički ekvivalent kalorije.

Po njem su nazvani krater na Mjesecu (Carnot) i planetoid (12289 Carnot).

Citiranje:

Carnot, Sadi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 21.5.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/carnot-sadi>.